Kur'an je uputa za spas...

Kur’an je doista svijetu cijelome opomena! - i vi ćete uskoro saznati njegovu poruku!(Sad:87-88)

24.11.2020.

Kazivanje o Vjerovjesnicima 6 /1 ( Ibrahim a. s. /Abraham) )

24.11.2020.

Kazivanje o Vjerovjesnicima 5 ( Salih a. s.)

24.11.2020.

Kazivanje o Vjerovjesnicima 4 (Hud a. s.)

21.11.2020.

Kazivanje o Vjerovjesnicima 3. /2 (Nuh a. s.)

21.11.2020.

Kazivanje o Vjerovjesnicima 3. /1 (Nuh a. s.)

03.09.2020.

Petak i odlika Dzume namaza...

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

Petak je elhamdulillah-odlike Dzume namaza


     Dan kojeg je Allah Uzviseni ucinio odabranim i kojeg je odlikovao nad ostalim danima jeste upravo ovaj danasnji dan u kojem se nalazimo, tj . petak.

Za ovaj dan Uzviseni Allah kaze sljedece:

"O vjernici, kad se u petak na namaz pozove, pozurite ka spominjanju Allaha, i kupoprodaju ostavite, to vam je bolje, neka znate!" " A kad se molitva obavi, onda se po zemlji razidjite i Allahovu blagodat trazite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli sto zelite." (Suretul Dzumua’9-10)

     Petak je u arapskom jeziku nazvan dzumu'a, jer je on izveden iz izraza dzem' (spajanje, sabiranje, sakupljanje). Sljedbenici islama na taj se dan sastaju jednom sedmicno u  dzamijama. To je ujedno sesti dan, kada je Allah, dz.s., upotpunio stvaranje svega stvorenog. U njemu je stvoren Adem, u njemu je uveden u Dzennet, u njemu je izveden iz njega i u tom danu ce nastupiti Sudnji dan. U tom danu je jedan momenat, ako tacno u njemu pravovjerni rob zatrazi od Allaha, dz.s., nesto korisno, Allah ce mu dati, kao sto se to jasno i pouzdano navodi u vjerodostojnim hadisima.

     Pouzdano je utvrdjeno da je narodima prije nas, takodjer, bilo naredjeno uvazavanje ovog dana, ali su ga zanemarili. Muslim u svom Sahihu navodi: (433) "Uscuvao je Allah, dz.s., petak od naroda koji su bili prije nas. Tako su jevreji odabrali subotu, krscani nedjelju, te je Allah, dz.s., doveo nas i ukazao nam da postujemo petak. Pa je ucinio da redoslijed bude: petak, subota i nedjelja. Na isti nacin kako subota i nedjelja prate petak, i oni ce na Sudnjem danu dolaziti iza nas. Mi smo posljednji na ovom svijetu, a prvi na Sudnjem danu, i nama ce presuditi prije svih ostalih." (Navodi ga i Buhari, obojica od Ebu-Hurejrea.)

  Allah, dz.s., naredio je pravovjernima da se u ovom danu sakupe radi ibadeta  rijecima:

 "O vjernici, kad se u petak na namaz pozovete, kupoprodaju ostavite i pozurite ka spominjanju Allaha, to vam je bolje, neka znate!”, tj. imajte namjeru, odluku i budite pripravni za odlazak na dzumu.

     Ovdje se naravno nije mislilo na zurno hitanje na dzuma-namaz, jer je ono zabranjeno na osnovu hadisa koji su zabiljezeni u sahihima: Ebu Hurejre prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: (434) 'Kada cujete ikamet, podjite na namaz i pazite da budete smireni i dostojanstveni. Nemojte zurno ici, dio namaza na koji stignete nastavite klanjati, a propustene dijelove naklanjajte!'" U gornjem ajetu mislilo se na uobicajeno hodanje, a ne zurenje. Abdurrezak prenosi da je Ebu-Hurejre, r.a., rekao: "Rijeci su Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: 'Kada se uspostavi namaz, ne trcite na njega, nego uobicajeno hodite. Budite smireni i dostojanstveni; sto ste propustili, naklanjajte.'"

Lijepo je da se onaj ko ide na dzuma-namaz, okupa prije odlaska, na osnovu vjerodostojne predaje, koja se od Ebu-Hurejrea i Ebu-Seida, r.a., biljezi u oba Sahiha: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: (436) 'Kada neko od vas podje na dzumu, neka se okupa.'" Imam Ahmed citira Evsa ibn Evsa es-Sekafija da je rekao: (437) "Cuo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako kaze: 'Ko se ocisti i okupa u petak, rano ustane i medju prvima dodje, pjeske, a ne na jahalici, blizu imama i saslusa ga, a sam rijec ne progovori- za svaki ce korak imati nagradu kao sto se ima od godine dana dobrovoljnog posta i namaza.'" Ovaj je hadis u razlicitim verzijama i terminima, a sve ih navode autori cetiri sunena, a Et-Tirmizi ga smatra hasenom.

Ebu-Hurejre, r.a., kaze: "Resulullah, s.a.v.s., rekao je: (438) 'Ko se petkom okupa kao kad se okupa od dzunupluka, zatim ode u dzamiju u prvom sahatu, kao da je za kurban zaklao devu; ko ode u drugom sahatu, kao da je za kurban zaklao kravu; ko ode u trecem sahatu, kao da je za kurban zaklao rogatog ovna, u cetvrtom sahatu, kao da je zaklao kokosku, a u petom sahatu, kao da je od sebe darovao jaje. Kada imam izidje na minber, meleci dodju da bi saslusali hutbu.'" (Buharija i Muslim)

Pohvalno je obuci najljepsu odjecu, namirisati se, ocistiti zube i sutjeti slusajuci hatiba, nikoga ne uznemiravajuci. Ako sve to ispostuje i obavi dzuma-namaz, njegov je namaz iskup za grijehe koje je pocinio izmedju dvije dzume.

Znacaj dzume namaza se ogleda u tome sto je to sedmicni skup vjernika kada se iznose najnovije informacije vezane za ummet, zajednicu i pojedinca. Vidjeli smo da prisustvovanje dzumi namazu pribavlja ogromnu nagradu od Allaha dz.s., i svjedoci o imanu doticnog, a nasuprot tome neprisustvovanje dzumi namazu govori o slabosti imanskog odgoja i dovodi doticnog u opasnost da ostane bez imana. Resulullah je rekao:”Onaj ko ostavi tri dzume namaza jednu iza druge bez opravdanog razloga Allah mu srce zapecati.”

Allah dž.š. je odlikovao petak nad ostalim danima i u njemu je prilika da svaki musliman zaradi više nego u ostalim danima u sedmici, međutim mnogi ljudi ili ne znaju za te odlike ili su nemarni, pa olahko ispuštaju veliku priliku da zarade velike nagrade koje su obećane od strane najboljeg čovjeka koji je hodao po ovome dunjeluku, a koji kako kaže Uzvišeni Allah: „On (Muhammed s.a.v.s.) ne govori po svome hiru, to je samo objava koja mu se objavljuje.“ (En-Nedžm, 3-4) Spomenut ćemo samo neke od tih odlika, a na nama je da o njima razmislimo i popravimo svoje stanje i iskoristimo ovu veliku priliku da zaradimo puno dobrih djela za neznatan trud. Pa da vidimo prvo koje su odlike džume i djela koja su preporučena da se rade.

1. Petak je najbolji dan u sedmici.Prenosi se hadis od Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Najbolji dan u kome je granulo sunce je petak. U njemu je stvoren Adem, u njemu je uveden i izveden iz Dženneta, a Sudnji dan neće nastupiti osim u petak.“ (Muslim, Ebu Davud, Tirmizi..)

2. Džuma je prilika da nam Allah dž. š. oprosti neke od naših manjih grijeha kako je došlo u hadisu koji prenosi Ebu Hurejre r.a. da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko se abdesti upotpunjujući abdest, potom ode na džumu, te bude pažljivo slušao i šutio biće mu oprošteno što počini do naredne džume.“ (Muslim, Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Madže, Ibn Huzejme)...

3. Petkom ima čas u kome se uslišava dova kako se prenosi u hadisu od Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „U njemu (petak) ima čas u kome musliman ako zamoli svoga Uzvišenog Gospodara za nešto daće mu.“ (Buhari, Muslim)

4. Odlazak na džumu se nagrađuje džennetom kako se prenosi u hadisu od Ebu Seida el Hudrija da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „ Ko uradi sljedećih pet stvari u jednom danu Alah će ga upisati među džennetlije: ko posjeti bolesnika, prisustvuje dženazi, posti, ode na džumu i ko oslobodi roba.“ (Ibn Hiban, Ebu Jala, Hejsemi, hadis je dobar)

5. Svaki korak do džume vrednuje se kao djela učinjena u jednoj godini, a to se spominje u hadisu od Evses-Sekafi r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko opere svoju glavu i okupa se petkom, potom porani na džumu namaz idući pješice, ne koristeći prevozno sredstvo, zatim se približi imamu i pažljivo sluša, imaće nagradu za svaki korak godinu dana posta i namaza.“ (Nesai, Tirmizi, Ebu Davud, Ibn Madže, Ahmed i dr, hadis je po ocjeni Hakima sahih, a po ocjeni Tirmizija, Nevevija i šejha Albanija dobar)

6. Onaj ko umre uoči petka ili u petak sačuvan je kaburskih iskušenja, kao što je došlo u hadisu od Abdullaha ibn Amr r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Svaki musliman koji umre petkom ili uoči petka biće sačuvan kaburskih iskušenja.“ (Tirmizi, Ahmed, Asbehani i po ocjeni šejha Albanija hadis je dobar)

7. Stepen vjernika na Sudnjem danu ovisi vremenu njegovog odlaska na džumu. U hadisu od Abdullah ibn Mesuda: r.a. se prenosi da je Poslanik s.a.v.s. rekao „ Ljudi će na Sudnjem danu biti u Allahovoj blizini shodno odlasku na džumu. Prvo ko porani, potom naredni, potom naredni.“ (Ibn Madže, Taberani, i drugi, neka ulema je prigovorila vjerodostojnosti ove predaje, a neki su je ocjenili kao dobrom) 8. Džuma namaz je dokaz našeg imana ili licemjerstva kao što je došlo u hadisu da je Poslanik s.a.v.s. rekao „Ko ostavi tri džume bez opravdanog razloga on je licemjer.“ (Ibn Huzejme, Ibn Hiban, Albani rekao da je sahih). Abdullah ibn Abbas r.a. je rekao: „Ko ostavi tri džume uzastopno taj je napustio islam.“

Neki od postupaka koje je lijepo raditi petkom, a mnogi ih olahko shvataju i propuštaju, a u njima je velika nagrada

1. Okupati se prije džume, namirisati se i oprati zube, po mogućnost misvakom, kao što je došlo u mnogim hadisima, a jedan od njih je od Ebu Seid el-Hudrija r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Kupanje petkom je obaveza svakom punoljetniku, te da očisti zube misvakom i da se namiriše ukoliko je mogućnosti.“ (Buhari i Muslim)

2. Donositi salavat na Poslanika s.a.v.s kao što se prenosi u hadisu od Enesa ibn Malik r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Obilujte salavatima na mene petkom i uoči petka jer ko donese na mene jedan, Allah će na na njega donijeti deset salavata.“ (Bejheki, sa dobrim lancem prenosioca)

3. Proučiti suru El-Kehf (Pećina) kao što se prenosi u hadisu od Ebu Seida el Hudrija da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko prouči petkom suru El-Kehf biće mu svijetlo do naredne džume.“ (Hakim, sahih)

4. Poraniti na džumu kao što se prenosi od Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko se okupa petkom kao što se kupa od dženabeta, potom porani kao da je prinio žrtvu deve, ko ode u drugom satu ima nagradu kao onaj ko prinese kravu za žrtvu, a ko ode u trećem kao da je prinio žrtvu ovce. Ko ode u četvrtom satu kao da je prinio žrtvu kokoši, a ko ode u petom satu kao da je oprinio jaje, pa kada se popne imam na minber dođu meleki da slušaju opomenu.“ (Buhari i Muslim).

5. Ići na džumu pješice i zauzeti prvi saff kao što je došlo u hadisu koji smo već citirali, a koji glasi: „Ko opere svoju glavu i okupa se petkom, potom porani na džumu namaz idući pješice, ne koristeći prevozno sredstvo, zatim se približi imamu i pažljivo sluša, imaće nagradu za svaki korak godinu dana posta i namaza.“ (Nesai, Tirmizi, Ebu Davud, Ibn Madže, Ahmed i dr, hadis je po ocjeni Hakima sahih, a po ocjeni Tirmizija, Nevevija i šejha Albanija dobar)

6. Što više klanjati dobrovoljne namaze prije nastupa džumanskog vremena, to jest prije nego što se prouči ezan za džumu namaz, kao što stoji u hadisu koji prenosi Ebu Hurejre r.a u kojem je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko se okupa potom ode na džumu pa klanja koliko bude u mogućnosti i bude šutio dok imam ne završi sa hutbom, zatim klanja za njim , biće mu oprošteno ono što počini između dvije džume.“ (Muslima) – Imam Nevevi u komentaru citiranog hadisa kaže: „U njemu je dokaz da je klanjanje dobrovljnih namaza prije izlaska imama na minber sunnet i to je mišljenje većine učenjaka.“ Na osnovu prethodno spomenutog jasno se vide propusti klanjača koji razgovaraju ispred džamije i ne ulaze u nju sve do ezana.

7. Za vrijeme dok imam drži hutbu, ne smije se pričati, jer je to razlog da čovjeku propadne džuma namaz, kao što je došlo u hadisu od Ebu Hurejre r.a da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko kaže svome bratu:“Šuti!“ dok imam drži hutbu počinio je legv (besposlicu i besmiclicu)“ (Buhari i Muslim) Iz ovog hadisa se vidi da čak i onaj koji kaže svome bratu da šuti dok ovaj priča da je pokvario svoju džumu, pa šta je tek sa onim koji to radi?

8. Zabranjeno je dići nekoga sa mjesta na kome sjedi, a potom sjesti na njega. Ibn Omer r.a. je rekao: „Poslanik s.a.v.s je zabranio da čovjek digne svoga brata sa mjesta na kome on sjedi, potom da sjedne na njega.“ Nafia je rekao da se to odnosi na džumu i mimo džume namaza (Buhari, Muslim) Znači da u džamiji nema povlaštenog mjesta niti rezervacije za „povlaštene“ za nikoga, već se muslimani trebaju navikavati dolaziti ranije i zauzimati prve saffove, jer kao što smo vidjeli to je i bolje i vrednije.

Za kraj ovog našeg kazivanja navešćemo hadis koji je naše mjerilo koliko nam je vrijedna džuma namaz i koliko imamo od nje, a taj hadis prenosi Abdullah ibn Amr r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Tri vrste ljudi dolaze na džumu. Prvi je čovjek koji beskorisno priča i on namaza nema ima ono što je pričao.
Drugi je čovjek koji dođe, moli Allaha i doziva Ga. Ako hoće Allah će mu dati ono što traži ili će mu uskratiti. Treći je čovjek koji šuti i ne ometa druge muslimane koračajući preko njihovih glava.
Tome će njegova džuma biti iskupina do naredne džume.“ (Ebu davud, Ahmed...)

Pa dragi brate vidi ima li išta što ti fali od tvoje džume, pa je upotpuni, nemoj da budeš od onih koji će od svoga namaza imati samo izgubljeno vrijeme. Na kraju naša dova je: „Hvala Allahu Gospodaru svjetova.
Molim Allaha Uzvisenog da nas ucini od onih koji ga se boje i javno i tajno, koji su samo Njemu i njegovom Poslaniku pokoravaju i koji se samo na Allaha uzdaju i oslanjaju.

Allahumme Amin.



22.08.2020.

Kazivanje o Vjerovjesnicima 2.(Adem a. s.)

22.08.2020.

Kazivanje o Vjerovjesnicima 1.(Adem a. s.)

30.07.2020.

Vrijednost Dana Arefata 30.07.2020 in sha Allah

25.07.2020.

Historija Hadzdza..

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

 

Historija Hadzdza....

Obavljanje hadždža poznato je još od vremena Ibrahima, a.s., kako to spominju tumači Kur'ana govoreći o značenju prvih ajeta sure El-Hadždž. U predaji koju bilježi imam Bejheki, a Hakim je ocjenjuje vjerodostojnom, stoji da je Ibrahim, a.s., nakon što je završio gradnju Kabe rekao: Gospodaru, završio sam. Zatim mu je Allah, dželle š'anuhu, naredio da pozove sve ljude da dolaze na hadždž, na što on reče da nije u stanju jer njegov glas ne može stići do svih ljudi. Potom mu Allah, dželle š'anhu, naredi da podigne svoj glas (koliko može), a da će On subhanehu ve te'ala učiniti da njegov glas dopre do svih ljudi. Ibrahim, a.s., upita Allaha, dželle š'anuhu, šta da kaže, pa mu On reče: Reci: O ljudi propisano vam je da obavljte hadždž kod Drevne kuce.

Prenosi se da je Poslanik, s.a.w.s., obavio dva puta hadždž prije hidžre po vjerozakonu Ibrahima, a.s.. To upućuje na to da je Islam potvrdio vec propisani hadždž koji je bio poznat u prethodnom šeriatu.

Što se tiče propisivanja hadždža, koji predstavlja jedan od pet temeljnih osnova Islama, među islamskim učenjacima postoji više mišljenja oko vremena propisivanja, međutim, najprihvaćenije je da je hadždž propisan devete godine po hidžri. Poslanik, s.a.w.s., te godine nije obavio hadždž već je poslao Ebu Bekra, r.a., da predvodi ljude. Tek slijedeće, desete godine Poslanik, s.a.w.s., je lično obavio hadždž predvodeći ljude i objašnjavajući im propise njihovog hodočašća.

Ovdje se postavlja pitanje: Zašto Poslanik, s.a.w.s., nije obavio hadždž te, devete godine po hidžri? Taj postupak Poslanika, s.a.w.s., učenjaci šafijskog mezheba uzimaju kao jedan od dokaza da čovjek koji ispuni sve uslove za odlazak na hadždž, nije dužan odmah ga obaviti, već isti može odgoditi za kasnije. Za razliku od njih većina uleme drugih mezheba smatra, što je i ispravnije mišljenje, da je obaveza svakom muslimanu i muslimanki, ukoliko ispune uslove za hadždž, da ga odmah i obave, te da je griješan onaj ko ga odgodi, a za ovaj svoj stav, uzimaju kao dokaz riječi Poslanika, s.a.w.s.: ''Požurite sa obavljanjem hadždža, jer niko od vas ne zna šta mu se može dogoditi. (Ahmed).

Prenosi se od Omera, r.a., da je slao pisma svojim namjesnicima naređujući da svako ko ima mogućnost obaviti hadždž, a nije ga prije obavio, da to odmah uradi.

Što se tiče Poslanikovog postupka, ulema daje pojašnjenje i obrazlaže razloge tome:

1) Te (devete) godine sa muslimanima su hadždž obavljali i mnogobošci koji su tavaf oko Kabe činili goli, i ljudi i žene, pa Poslanik, s.a.w.s., zbog toga nije htio da se mješa sa njima.

2) Neki od učenjaka navode kao razlog njegovog odgađanja hadždža običaj koji je bio poznat kod arapa, da su jedne godine ratovali, a druge obavljali hadždž. Dalje, tvrde da je ta godina bila godina u kojoj su ratovali, što je predstavljalo veliku mogućnost da dođe mali broj ljudi na hadždž. Međutim, prvo mišljenje je jače i ispravnije.

Kao što smo već napomenuli, hadždž datira od vremena Ibrahima, a.s., i on je bio poznat i zastupljen kod predislamskih mnogobožaca.

Ovdje želimo ukazati na neke obrede hadždža s kojima je došao Islam, a koji se razlikuju od obreda mnogobožaca. Primjeri tome su:

1) Boravak na Arefatu. Mnogobošci (mušrici) nisu izlazili iz granica harema Mekke što ukazuje na to da nisu boravili na Arefatu.

2) Noćivanje na Muzdelifi i odlazak sa nje nakon što se razdani što je suprotno postupku mušrika.

3) Izgovaranje "telbije". U samoj telbiji mušrici su pripisivali Allahu, dželle š'anuhu, sudruga. Izgovaranje telbije predstavlja izgovaranje riječi: Lebbejkallahumme lebbejk. Lebbejke la šerike leke lebbejk. Innel-hamde wen-ni'mete leke wel-mulk la šerike lek. (Odazivam ti se Allahu moj odazivam. Odazivam ti se Tebi koji nemaš nikakvog sudruga, odazivam ti se. Uistinu zahvala i blagodat i vlast pripadaju Tebi. Ti nemaš nikakvog sudruga.) Telbija u sebi sadrži značenje jednoće Allaha, dželle š'anuhu, i potvrdu da On nema sudruga, dok telbija koju su izgovarali mušrici u sebi sadrži širk tj. pripisivanje Allahu sudruga.

Osnova svih obreda je veličanje Allaha, dželle š'anuhu, kako stoji u jednom od hadisa: Naređeno je bacanje kamenčića i s'aj između Saffe i Merwe samo radi veličanja Allaha.

Neki od obreda hadždža imaju svoj historijski oslonac:

1. Bacanje kamenčića. Kada je Ibrahimu, a.s., u snu narađeno da zakolje svoga sina Ismaila, a.s., njih dvojica su se odazvali naredbi Uzvišenog Allaha i izašli su spremni obojica žrtvovati ono što im je bilo najdraže. Ibrahim, a.s., sina kojega je dobio u poznim godinama, a Ismail, a.s., svoj život i ako je bio u cvijetu svoje mladosti. Tada je došao šejtan kako bi ih odvratio od toga pa ga je Ibrahim, a.s., tjerajući od sebe gađao kamenčićima. Ovdje je bitno upozoriti na veliku grešku koju čine hadžije misleći da bacanjem kamenčića uistinu gađaju šejtana, pa se često desi da se ibadet pretvori u jurišanje u kojem se umjesto kamenčića baca kamenje, papuče ili suncobrani. Nažalost, sve to nekada bude prožeto ružnim govorom, a ustvari je to simbolični ibadet i sjećanje na postupak Ibrahima, a.s..

2) S'aj između Saffe i Merve. Nakon što je Ibrahim, a.s., dobio sina sa svojom drugom ženom Hadžerom (koja je bila robinja njegove prve žene Sare, pa ju je ona dala njemu da se oženi njome, jer mu ona nije mogla roditi dijete) Allah, subhanehu we teala, mu je naredio da ih odvede u pustinju i tamo ostavi. Kada su stigli do određenog mjesta, Ibrahim, a.s., se oprostio sa svojm ženom, govoreći da ih tu ostavlja po naredbi Uzvišenog Allaha, što je ulilo smirenost u njeno srce. I tako su Hadžera i njen mali sin Ismail ostali sami u surovoj pustinji sa malim zalihama hrane i vode. Kada su potrošili sve što su imali sa sobom mali Ismail je počeo plakati od gladi. Hadžera se popela na jedan od obližnjih brežuljaka, tražeći vodu. Pošto nije vidjela sa tog brežuljka nikoga ko bi im mogao pomoći požuri ka drugom brežuljku tražeći pomoć i vodu. Međutim opet nije našla ništa. Učinilo joj se da je čula neke glasove iza brežuljka na kojem je bila malo prije, pa ponovo potrča ka njemu, ali kada je tamo stigla opet nije ništa našla. Zatim joj se učini da je čula glasove s druge strane po požuri nazad. I tako je uradila, nekoliko puta dok se nije umorila. Na kraju je umorna i tužna, krenula ka svome sinu Ismailu. Kad je stigla do svog malog sina zaprepstila se od čuda. Allah je dao da ispod nogu njenog sina provre voda, i u strahu da voda ne iščezne u pustinjskom pjesku povika: Zem,zem! Stani, stani! Upravo je to vrelo vode Zemzem, a dva spomenuta brežuljka su Saffa i Merwa između kojih hadžije obavljaju s'aj (s'aj je dio obreda koji se sastoji od užurbanog hodanja između dva omanja brda Safe i Merve, aludirajući na postupak Hadžere).

 Hadždž kroz Kur'anske ajete

O hadždžu, petoj islamskoj dužnosti, govori veliki broj kur'anskih ajeta koji pojašnjavaju njegove propise i ustanovu samog Hadždža. Allah, dželle še'nuhu, je objavio jednu cijelu suru u Kur'anu koja nosi ime "Suretu-l-Hadždž", što jasno ukazuje na važnost Hadždža u životu svakog vijernika.

Allah, dželle še'nuhu, kaže: I kada smo kao pribježište Ibrahimu pokazali mjesto gdje je Hram rekli smo: Ne smatraj nama nikoga ravnim i očisti ovaj Hram za one koji će ga obilaziti, koji će tu u blizini njegovoj stanovati i koji će molitvu obavljati. I oglasi ljudima Hadždž dolaziće ti pješke i na kamilama iznurenim, dolaziće ti iz mjesta dalekih. (Hadždž, 26-27.)

Ibn Kesir tumačeći prvi ajet prenosi mišljenje velikog broja učenjaka koji ovaj ajet uzimaju kao dokaz za to da je Ibrahim, a.s., prvi koji je sagradio Kabu što potvrđuje hadisom kojeg bilježe Buharija i Muslim od Ebu Zerra koji je upitao Allahova Poslanika, s.a.w.s.: Allahov Poslaniče koji Mesdžid je prvi sagrađen? Poslanik, s.a.w.s., mu odgovori: Mesdžidul-haram. Zatim ga je upitao: Koji poslije njega? Bejtul-makdis - odgovori mu Poslanik, s.a.w.s..

Ovo mišljenje potvrđuju i riječi uzvišenog u suri Alu-Imran, 96. ajet, gdje kaže: Prvi Hram sagrađen za ljude je onaj u Mekki, blagoslovljen je On i putokaz svjetovima.

I oglasi ljudima Hadždž! Ibnu Abbas, Mudžahid i Ikrime, Sejjid Ibn Džubejr kao i veliki broj drugih mufesira tumačeći ovaj ajet kaže: Ibrahim, a.s., je kada mu je njegov Gospodar naredio da oglasi ljudima Hadždž upitao: Gospodaru kako ću ih obavjestiti kada moj glas ne može doprijeti do svih ljudi? Allah, dželle še'nuhu, mu je odgovorio: Ti pozovi a na nama je da dostavimo! Ibrahim, a.s., je ustao, jedni kažu da se popeo na neki kamen, a drugi na brdo Saffu, pa je povikao: O, ljudi vaš Gospodar vam je kao svetište odredio ovaj Hram, pa ga posjećujte, tada su se brda smanjila, tako da je njegov glas dopro do svih krajeva zemlje. Svi ljudi su ga čuli čak i oni koji su bili u utrobama svojih majki, pa su se odazvali tome pozivu, čak i drvlje i kamenje, odgovorivši: Odazivam ti se Allahu odazivam - riječima koje je Allah, dželle še'nuhu, propisao da ih izgovara svaki onaj koji obavlja Hadždž sve do sudnjega dana.

Hadždž, kao i svaki drugi ibadet, da bi bio ispravan mora biti učinjen isključivo radi sticanja Allahova zadovoljstva i ni u kom slučaju Hadždž se ne smije obaviti s ciljem ovosvjetskih poriva niti da bi se sa zvanjem "hadžija" hvalisao među ljudima.

Međutim, ovo gore navedeno ne znači da je na Hadždž zabranjeno trgovati i baviti se zarađivanjem imetka. Bitno je da osnovni cilj Hadždža bude ibadet odnosno izvršavanje Allahove naredbe. Allah, dželle še'nuhu, kaže: Hadždž i Umru radi Allaha izvršavajte!

Također, jedan od uslova da bi Hadždž bio ispravan jeste da se obavi tačno u ono vrijeme koje je Allah, dželle še'nuhu, odredio za to. Uzvišeni kaže: Hadždž je u određenim mjesecima. Buharija prenosi od Ibnu Omera, r.a., da je rekao: Određeni mjeseci su mjesec Ševval, Zul-Ka'de i deset prvih dana Zul-Hidždžeta.

Ova nabrojana tri mjeseca su mjeseci u kojima se Hadždž može zanijetiti, a prije ili poslije njih obavljanje Hadždža je neispravno. Imam Buharija bilježi u svome sahihu hadis kojeg prenosi od Ibnu Abbasa, a on od Poslanika, s.a.w.s., da je rekao: Nema ni jednog dobrog djela koje se radi da je Allahu draže od djela koja se čine u ovih deset dana zul-hidžeta! Neki upitaše: Zar i od džihada na Allahovom putu? Poslanik, s.a.w.s., odgovori: Čak i od Džihada na Allahovom putu, osim čovjeka koji lično izađe u borbu sa svojim imetkom, pa u borbi sve to izgubi!

Onome ko se obaveže da će u njima obavljati Hadždž nema snošaja sa ženama i nema ružnih riječi i nema svađe u danima Hadždža, a za dobro koje učinite Allah dželle še'nuhu zna. (El-Bekare, 197.)

U ovom plemenitom ajetu Allah, dželle še'nuhu, pojašnjava onima koji obavljaju Hadždž pravila po kojima moraju postupati i kojih se moraju pridržavati ukoliko žele da im hadždž bude primljen i ispravan.

Hadžiji onda kada obuče ihrame i kada zanijeti Hadždž neke stvari istog momenta postaju zabranjene, a koje su mu inače prije bile dozvoljene.

Onome ko se obaveže da će u njima obavljati Hadždž nema snošaja sa ženama tj. onaj koji zanijeti Hadždž ili Umru dužan je kloniti se snošaja sa ženama i svega onoga što vodi tome kao što je poljubac, dodirivanje ili pričanje pred ženama o tim stvarima.

Abdullah b. Omer kaže:"El-refes" odnos sa ženom spada općenje sa njima i pričanje o tome pred muškarcima i ženama za vrijeme Hadždž.

I nema griješenja ... U ovom ajetu Allah, dželle še'nuhu, zabranjuje Hadžijama bilo kakvo griješenje i loša djela za vrijeme Hadždža, mada je to zabranjeno i prije i poslije Hadždža. Učenjaci tumačeći ovaj ajet kažu da se pod griješenjem ovdje misli na bilo kakvo činjenje loših i nevaljalih djela u haremu Mekke. Drugi kao što su Ibnu Abbas i Mudžahid kažu da je griješenje koje je spomenuto na ovom mjestu, psovanje i grđenje vjernika, dokazujući to riječima Poslanika, s.a.w.s.: Psovanje vjernika je grijeh, a njegovo ubistvo je nevjerstvo!

Muhammed, s.a.w.s., je obećao onome ko se bude klonio onoga što mu je zabranjeno na Hadždžu brisanje grijeha, a samim tim veliku nagradu na Ahiretu.

Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.w.s., rekao: Ko posjeti ovu kuću tj. Kabu i za to vrijeme ne bude imao odnos sa svojom ženom i ne bude činio grijehe vratiće se svojoj kući čist od grijeha kao na dan kada ga je rodila majka.

I nema svađe u danima Hadždža, a za dobro koje učinite Allah zna. Jedna od stvari koje su hadžijama izričito zabranjene na Hadždžu je rasprava i prepiranje. Allah, dželle še'nuhu, koji najbolje poznaje svoje robove i njihove sklonosti i slabosti zna da strpljenje u danima Hadždža kada se poveća gužva i umor slabi ljude, te stoga postoji velika mogućnost da se neki hadžija na drugog izdere i izgrdi. A kako to da uradi onaj koji je gost nikog drugog do Allaha, dž.š., koji ga je počastio time što mu je omogućio da posjeti najčasnije mjesto na zemaljskoj kugli, da hoda po mjestima kuda je hodao najodabraniji od svih poslanika Muhammed, s.a.w.s., i njegovi Ashabi. Zar će prevaliti toliki put i uložiti toliko truda i napora da bi se na kraju kada dođu u harem Mekke na nekoga izderali i grubo odgurnuli zbog neke male sitnice, ili nepravde koju im je uradio. Ne, nego će preko toga strpljivo preći makar bio i u pravu nastojeći time da upotpuni svoj Hadždž kako bi mu on bio primljen kod Allaha, dželle še'nuhu, a prema riječima našeg vjerovjesnika Muhammeda, s.a.w.s.: Za primljen Hadždž nema druge nagrade osim Dženneta! A zar je džennet mala nagrada?

I onim što vam je potrebno za put opskrbite se, a najbolja opskrba je BOGOBOJAZNOST, i Mene se bojte o razumom obdareni!

Povod objave ovog ajeta, kako to bilježi Buharija u hadisu od Ibn Abbasa da jemenci kada su dolazili na Hadždž ne bi sa sobom nosili nikakav imetak govoreći: Mi se oslanjamo na Allaha, dželle še'nuhu, da će nas On opskrbiti, međutim kada bi dolazili u Mekku prosili su od ljudi, pa je Allah, dželle še'nuhu, objavio ovaj ajet.

Iz ajeta jasno proizilazi to da je dužnost hadžija da se materijano opskrbe, sebe i svoju porodicu, kako ne bi došli u situaciju da se ponižavaju i od drugih prose.

Na kraju pozivamo sve one koji su u mogućnosti da obave Hadždž, da se što prije odazovu Allahu, dž.š., i da krenu u pravcu Mekke, kako bi bili svjedoci veličanstvenog prizora i primjera jedinstva muslimana koje ne sprečava ni razlika u boji kože, jezika, niti državnosti da zajedno stanu u jedan saff kako bi se pomolili Allahu, dželle še'nuhu, i odazvali Njegovoj naredbi: Hodočastiti dužan je Allaha radi svako onaj koji je u mogućnosti, a onaj koji neće da vjeruje, pa zaista Allah nije ovisan ni o kome.
(Alu-Imran, 97.)

Na kraju slijedi jedna poruka braći i sestrama, koji žele obaviti hadždž, da prije svega dobro prostudiraju propise hadždža, kako bi im taj veliki ibadet bio u skladu s onim čemu nas je ucio Poslanik, s.a.w.s., a samim tim i primljen kod Allaha, dž.š..

Molimo Allaha, dž.š., da olakša svakom hadžiji obavljanje hadždža i da ga sačuva od svake nezgode i da se vrati svojoj kući u najboljem stanju! Amin ja rabbe-l-alemin!

 

 

http://www.youtube.com/watch?v=In1LriKJe-Y&feature=player_embedded

 

21.07.2020.

Vrijednosti i post prvih deset dana mjeseca Zul-Hidždžeta

Bismillahir-Rahmanir-Rahim
Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

 

Vrijednosti  i post prvih deset dana mjeseca Zul-Hidždžeta

Jedno od najatraktivnijih pitanja u ovom vremenu, koje je upućeno misionarima, daijama, profesorima, muftijama i efendijama, jeste pitanje posta prvih deset dana blagoslovljenog mjeseca zul-hidždžeta. Onima koji još nisu shvatili zašto je to pitanje sada jedno od najatraktivnijih, spomenut ćemo razlog kako bi shvatili bitnost poznavanja ovog propisa u predstojećem periodu..

Kazao je Allahov Poslanik, podstičući muslimane na činjenje dobra u ovim danima, u prvih deset dana zul-hidždžeta: ''Ne postoje dani u kojima je činjenje dobrih djela draže Allahu od ovih dana'', misleći na prvih deset dana zul-hidždžeta. Rekli su ashabi: ''Pa čak ni borba na Allahovom putu?'' Rekao je: ''Ni borba na Allahovom putu, osim čovjeka koji izađe u borbu na Allahovom putu boreći se svojim tijelom i imetkom, i ne vrati ništa od toga.'' (Buharija i dr.)

Na vrijednost ovih dana također ukazuje hadis Allahovog Poslanika: ''Ne postoje veličanstveniji dani kod Allaha, niti dani u kojima su dobra djela draža Allahu, od ovih deset dana; mnogo u njima Allaha spominjite et-tehlilom (izgovarajući riječi la ilahe illellahu), et-tekbirom (veličanjem Allaha izgovarajući riječi Allahu ekber), et-tehmidom (zahvalom Allahu riječima elhamdulillahi).'' (Hadis je zabilježio imam Taberani sa dobrim lancem prenosilaca, kao što je to potvrdio šejh Albani.)

Na vrijednost ovih dana, takoðer, ukazuje i činjenica da se Uzvišeni Allah u Kur'anu zaklinje ovim vremenom: ''Tako mi zore i deset noći'' (Fedžr, 1.-2.). Ibn Kesir je, u komentaru ovog ajeta, spomenuo riječi Ibn Abbasa, r.a., da su to noći prvih deset dana zul-hidždžeta.

Iskren vjernik u pogledu marljivosti i iskorištavanja vremena je poput pčele ili mrava. On se maksimalno trudi da iskoristi vrijeme u činjenju dobra, kako bi se što bolje pripremio za Dan polaganja računa.

Mnogi ljudi željeli bi da poste ove blagoslovljene dane, ali nisu sigurni da li je to propisano ili ne, naročito ako znamo da postoje vjerodostojni hadisi u kojima je spomenuto da Allahov Poslanik nije postio prvih deset dana zul-hidždžeta.

Što se tiče posta tih dana, na samom početku možemo kazati da je mnogo argumenata koji ukazuju na vrijednost posta općenito (kako u ovom vremenu, tako izvan njega), a jedan od njih su riječi Allahovog Poslanika: ''Ko posti jedan dan na Allahovom putu, Allah će njegovo lice udaljiti od Vatre sedamdeset godina.'' (Buharija i Muslim od Ebu Seida el-Hudrija, r.a.) 

Ako svemu tome dodamo činjenicu da je ovo vrijeme blagoslovljeno i da je u vjerodostojnim predajama zabilježeno da je Allahov Poslanik prakticirao postiti ove dane, onda shvatamo zašto je ulema kazala da je post ovih dana na visokom stepenu pohvaljenosti. Preneseno je od supruga Allahovog Poslanika da je Poslanik postio devet dana zul-hidždžeta. Prenosi se od supruga Allahovog Poslanika da je Poslanik postio: dan Ašure, devet dana zul-hidždžeta i tri dana u svakom mjesecu. (Hadis je zabilježio imam Ebu Davud, njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani.)

Što se tiče devetog dana zul-hidždžeta – dana Arefata – o postu tog dana navode se posebni hadisi. Kazao je Allahov Poslanik, kada je upitan o postu na dan Arefata (devetom danu zul-hidždžeta): ''Iskupljuje od grijeha prošlu i narednu godinu.'' (Muslim i dr.)

Na kraju, ako bi neko postavio pitanje: Šta je sa hadisom, kako ga ispravno shvatiti, koji je zabilježio imam Muslim od Aiše, r.a., u kojem ona kaže da nikada nije vidjela Allahovog Poslanika da posti deset dana zul-hidždžeta? Odgovor je više nego jednostavan: ona je prenosila ono što je znala, a to ne znači negiranje suprotnog. Ispravnost ove teorije potvrðuje činjenica da druge supruge Allahovog Poslanika prenose da su ga vidjele da posti u tim danima.

Slično tome je pitanje mokrenja stojeći u pogledu kojeg postoji na prvi pogled oprečnost, koja se može pomiriti na isti način, tj. da kažemo da je svako prenosio ono što je znao – vidio. Aiša, r.a., kazala je: ''Ko vam bude kazao da je Poslanik mokrio stojeći, ne vjerujte mu, nije mokrio osim čučeći.'' (Nesai, njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani.) A Huzejfe, r.a., prenio je ono što je on vidio, da je Poslanik mokrio stojeći. (Hadis o tome su zabilježili Buharija i Muslim.) Svako prenosi ono što je vidio i nema kontradiktornosti između hadisa.

Treba naglasiti da deseti dan zul-hidždžeta nije dozvoljeno postiti jer je to dan Bajrama. Allahov Poslanik je u vjerodostojnim hadisima zabranio post dana Bajrama, što svakako nije razlog da čovjek ostavi činjenje drugih dobrih djela u tom danu.

Slično pitanje postavljeno je uvaženom učenjaku današnjice šejhu Usejminu, koje glasi: Spomenuto je u nekim hadisima da je Allahov Poslanik postio deset dana zul-hidždžeta, ali neki ljudi govore da ih ipak ne treba postiti, šta vi kažete na sve to?,

Pa je odgovorio šejh: Post deset dana zul-hidždžeta bez imalo sumnje potpada pod pojam dobrih djela. Allahov Poslanik je kazao: ''Ne postoje dani u kojima je činjenje dobrih djela draže Allahu od ovih dana'', misleći na prvih deset dana zul-hidždžeta. Rekli su ashabi: ''Pa čak ni borba na Allahovom putu?'' Rekao je: ''Ni borba na Allahovom putu, osim čovjeka koji izaðe u borbu na Allahovom putu boreći se svojim tijelom i imetkom, i ne vrati ništa od toga.'' Znači, post potpada pod opći pojam dobrih djela. Također, zabilježen je hadis kod sakupljača Sunena, koji su neki učenjaci ocijenili dobrim – hasen, da je Allahov Poslanik postio deset dana zul-hidždžeta, a svakako da to ne obuhvata deseti dan – Bajram. Imam Ahmed smatrao je vjerodostojnim ovaj hadis i zato je smatrao post deset (devet) dana zul-hidždžeta sunnetom.

(Fetava fi ahkamis-sijam, Muhammed Salih Usejmina, str. 434)

Napomena: Prvi dan Zul-Hidzeta ove godine je u Petak 28/10-2011

Vrijednosti 10 Dana Zul-Hidzeta

Pitanje: Kakva je vrijednost prvih deset dana zul-hidždžeta? Ako može, odgovorite sa dokazom iz sunneta Allahovog Poslanika!
Odgovor: Prvih deset dana zul-hidždžeta su među najvrednijim i najveličanstvenijim danima kod Uzvišenog Allaha. Imam Bezzar zabilježio je predaju sa dobrim lancem prenosilaca, kao i imam Ebu J'ala, sa vjerodostojnim lancem prenosilaca, a to je sve spomenuo imam Munziri u poznatom djelu Et-Tergib, od Džabira, r.a., da je Allahov Poslanik kazao: ''Najbolji dunjalučki dani su deset dana zul-hidždžeta.'' Prisutni su upitali: ''Zar tim danima nije ravna borba na Allahovom putu?'', a Allahov Poslanik rekao je: ''Njima nije ravna čak ni borba na Allahovom putu, osim ako čovjek položi svoj život na Allahovom putu.'' (Šejh Albani smatrao je vjerodostojnim ovaj hadis)

Musliman bi trebao da se maksimalno potrudi u ovim blagoslovljenim danima u činjenju dobrih djela, zato što su dobra djela dodatno draga Uzvišenom Allahu u ovim danima, kao što je spomenuto u hadisu imama Buharije, kada su prisutni ashabi upitali Allahovog Poslanika: ''Allahov Poslaniče, pa čak ni borba na Allahovom putu - džihad?'', on je kazao: ''Čak ni borba na Allahovom putu, osim u slučaju kada čovjek izađe u borbu zalažući svoj život i svoj imetak i ništa od toga ne vrati.'' (Izvor fetve: islamweb.net)

Pitanje: Šta treba činiti u prvih deset dana zul-hidždžeta?

Odgovor: Prvih deset dana mjeseca zul-hidždžeta zasigurno su blagoslovljeni dani. Zbog njihove vrijednosti i blagoslova, Uzvišeni Allah se kune njima: ''Tako mi zore i deset noći'' (El-Fedžr, 1-2). Imam Buharija zabilježio je hadis od Ibn Abbasa, r.a., da je Allahov Poslanik kazao: ''Ne postoje dani u kojima su dobra djela draža Allahu od dobrih djela u ovim danima'' - misleći na prvih deset dana zul-hidždžeta. Upitali su: ''Allahov Poslaniče, pa čak ni borba na Allahovom putu - džihad?'' Poslanik je rekao: ''Čak ni borba na Allahovom putu, osim u slučaju kada čovjek izađe u borbu zalažući svoj život i svoj imetak, i ništa od toga ne vrati.''

Na osnovu spomenutog, muslimanu je propisano da se maksimalno potrudi u činjenju ibadeta u ovim danima: namaz, učenje Kur'ana, zikr - spominjanje Allaha, traženja oprosta, čuvanje rodbinskih veza - obilaskom rodbine itd. Na osnovu prakse Allahovog Poslanika, vidimo da je post jedno od najpohvalnijih djela u ovim blagoslovljenim danima. U Ebu Davudovom Sunenu zabilježena je predaja od jedne supruge Allahovog Poslanika u kojoj se navodi: ''Allahov Poslanik postio je devet dana zul-hidždžeta.''

U Musnedu imama Ahmeda zabilježena je predaja od Ebu Katade, r.a., da je neki čovjek upitao Allahovog Poslanika: ''Šta kažeš o postu na dan Arefata?'', a Poslanik je odgovorio: ''Očekujem da će Allah onome ko posti taj dan oprostiti grijehe u prethodnoj i predstojećoj godini.'' Također, neka djela na koja islam stavlja akcent u ovim danima, za one koji žele klati kurban, jeste da ne briju ništa od dlaka, niti da potkraćuju nokte, na osnovu hadisa Ummu Seleme, r.a., da je Poslanik kazao: ''Kada vidite mlađak zul-hidždžeta, a neko od vas namjerava da kolje kurban, neka ne uzima ništa od dlaka - kose niti od nokata.'' (Izvor fetve: islamweb.net)

Pitanje: Je li propisan post u prvih deset dana zul-hidždžeta, što obuhvata i dan Bajrama?

Odgovor: Pohvalno (sunnet) je postiti prvih devet dana zul-hidždžeta. To nam potvrđuje hadis Ibn Abbasa, r.a.: ''Ne postoje dani u kojima su dobra djela draža Allahu od dobrih djela u ovim danima'' - misleći na prvih deset dana zul-hidždžeta. Prisutni su upitali: ''Allahov Poslaniče, pa čak ni borba na Allahovom putu - džihad?'', a on je odgovorio: ''Čak ni borba na Allahovom putu, osim u slučaju kada čovjek izađe u borbu zalažući svoj život i svoj imetak, i ništa od toga ne vrati.'' (Buharija)

Jedna od supruga Allahovog Poslanika kazala je: ''Allahov Poslanik postio je devet dana zul-hidždžeta, dan Ašure i tri dana u svakom mjesecu.'' (Hadis je zabilježio Ahmed, Ebu Davud, slabim ga je ocijenio autor knjige Nasbur-rajeti, a šejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim) Što se tiče posta na dan Bajrama, on je strogo zabranjen, a to nam potvrđuje hadis Ebu Seida, r.a.: ''Allahov Poslanik zabranio je da se posti na dan Kurbanskog i Ramazanskog bajrama.'' (Buharija i Muslim)

Islamski učenjaci imaju jednoglasan stav u pogledu zabrane posta na dan Bajrama.
Dobra djela u ovim danima općenito su vrednija nego u drugim vremenima. Što se tiče posta, nije dozvoljeno u njima postiti osim prvih devet dana, a deseti dan je Bajram kada je zabranjeno postiti. Na osnovu spomenutog možemo kazati da se pod pojmom vrijednost deset dan zul-hidždžeta, u pogledu posta, misli na post devet prvih dana, dok se spominju kao deset dana zbog prevladavanja broja deset. Pogledati komentar Muslimove zbirke hadisa od imam Nevevija, br. hadisa 1176.
(Izvor fetve: islam-qa.com)

Pitanje: Je li dozvoljeno hadžiji (osoba koja obavlja hadž) da posti prvih deset dana zul-hidždžeta?

Odgovor: Hadžiji (osobi koja obavlja hadž) propisano je da posti prvih deset dana zul-hidždžeta, kao i u danima prije. Post u tim danima je pohvalan i njemu i drugima, osim što je sunnet za hadžiju da ne posti na dan Arefata, kada je sunnet za hadžiju da ne posti.

Kazao je imam Šafija: ''Ja volim (smatram propisanim) post tog dana (dan Arefata) osim ako je u pitanju hadžija, kada volim da tog dana ne posti, zato što je Allahov Poslanik ostavljao post na dan Arefata kada bi bio hadžija. To je pohvalno kako bi čovjek imao više snage za dovu, a najbolja dova je Arefatska dova.'' Što se tiče posta desetog dan zul-hidždžeta (dan Bajrama), to je zabranjeno hadžiji i onima koji to nisu.

A što se tiče obaveznog posta hadžiji koji nije u mogućnosti da zakolje kurban, to je post tri dan na hadžu, on je obavezan da se isposti na hadžu, na osnovu riječi Uzvišenog Allaha: ''A onaj ko ga ne nađe, neka posti tri dana u danima hadža, i sedam dana po povratku - to jest punih deset dana.'' (El-Bekare, 196) Velik broj učenjaka dozvolio je da se ova obaveza ispuni u danima tešrika (danima kada hadžije borave na Mini), a to su jedanaesti, dvanaesti, trinaesti dan zul-hidždžeta. Ako hadžiji nije obaveza da posti ove dane, on ne bi trebao da posti u ovim danima. (Izvor fetve: islamweb.net)

Priredio: Elvedin Pezić, Prof.

"Lebbejkellahumme lebbejk, lebbejke la šerike leke lebbejk! Innel-hamde ven-ni'mete leke vel-mulk, la šerike lek!" ("Odazivam Ti se, Allahu, odazivam! Odazivam Ti se, Ti sudruga nemaš! Odazivam Ti se, Tebi pripada svaka hvala, blagodat i vlast! Ti sudruga nemaš!")

http://www.youtube.com/watch?v=-RJkj9ZoZE0&feature=player_embedded

http://www.youtube.com/watch?v=DNF41lmANlw&feature=player_embedded

http://www.youtube.com/watch?v=In1LriKJe-Y&feature=player_embedded

 

 

10.07.2020.

Vrijednost donosenja Salavata na Allahova Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!



Vrijednost donosenja Salavata na Allahova Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem



Uzvišeni Allah kaže: “Allah i meleki Njegovi donose salavat na Vjerovjesnika. O vi koji vjerujete, donosite salavat na njega i selamite predano.” (El-Ahzab, 56)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio je: “Ko na mene donese jedan salavat, Allah će na njega donijeti deset.”  (Muslim)

Donositi salavat na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pohvalno je u svim vremenima, a posebno petkom, uoči petka, prilikom učenja jutarnjeg i večernjeg zikra, kada se ulazi u džamiju, kada se iz nje izlazi, nakon ezana, prije i poslije dove, kada se njegovo ime spomene i drugim vremenima i prilikama u kojima je na to sunnetom podstaknuto.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Neka je ponižen onaj u čijem se prisustvu ja spomenem, a on ne donese salavat na mene! (Tirmizi, hadis je hasen po ocjeni Tirmizija, sahih po ocjeni Albanija.)

Također je rekao: “Škrt je onaj u čijem prisustvu ja budem spomenut, a on ne donese salavat na mene.” (Tirmizi)

Spomenut ćemo samo par hadisa: "Najpreči ljudi na Kijametskom danu su mi oni koji najviše donose salavate na mene."  (Et-Taberani)

"Ko donese na mene jedan salavat, Allah donese na njega deset."(Muslim i Et-Tirmizi)

"Ko donese na mene jedan salavat Allah, za taj jedan, donese na njega deset i upiše mu deset dobrih djela." (Ahmed)

"Ko donese na mene jedan salavat, Allah donese na njega deset salavata i umanji mu deset grijeha." (Ahmed)

"Ko donese na mene jedan salavat, Allah donese na njega deset salavata, umanji mu se deset grijeha i podigne deset stepeni (deredža)." (En-Nesai)

"Meleki neprestano donose salavat na onoga koji donosi salavat na mene, pa neka to rob umanji ili uveća." (Ahmed)

Jedan ashab je pitao: "Allahov Poslaniče, šta misliš, ako bih ja sve svoje dove zamijenio donošenjem salavata na tebe?"Odgovorio je: "Tada će ti Allah Slavljeni i Uzvišeni biti dovoljan za ono što te brine od tvoga dunjaluka i tvoga ahireta." (Ahmed)

Pored toga što je to obaveza donošenje salavata na poslanika donosi mnogo sevaba onima koji ga se na ovaj način sjećaju. Ukoliko čujemo ime poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem odmah smo dužni donijeti salavat na njega, a što se može zaključiti iz sljedeće predaje. 

Ka'b b. 'Udžre, r.a., prenosi: “Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem je rekao: "Primaknite se mimberu!" , i mi smo se primakli. Kada se popeo na prvu stepenicu mimbera rekao je: "Amin!" Kada se popeo na drugu stepenicu kazao je: "Amin!" I na trećoj stepenici je rekao: "Amin!" Kada je sišao sa mimbera rekli smo: "Allahov Poslaniče, danas smo od tebe čuli nešto što nikada prije nismo čuli!?" On je rekao: "Kada sam se popeo na prvu stepenicu mimbera Džibril, a.s., pojavio se preda mnom i rekao:“Proklet neka je onaj ko dočeka mjesec ramazan i dozvoli da mu on prođe, a da ne zaradi oprost!” Ja sam tada rekao: “Amin”!Kada sam se popeo na drugu stepenicu, rekao je: “Proklet neka je onaj pred kojim se spomene tvoje ime a on ne donese salavat na tebe”! Ja sam kazao: “Amin”! Kada sam se popeo na treću stepenicu, rekao je: “Proklet neka je onaj ko doživi da njegovi roditelji ili jedan od njih ostare, pa ga njegovo služenje i briga o njima ne uvede u Džennet.”! Ja sam rekao: “Amin!”! (El- Hakim )

O vrijednosti salavata na našeg Poslanika sallallahu alejhi ve sellem , slikovito će nam pojasniti slijedeći događaj:

''Sufjan Sevri dok je tavafio oko Ka'be, vidio je čovjeka koji nije ni podizao ni spuštao nogu, a da nije donosio salavat na Vjerovjesnika. Kada ga je upitao za razlog takvog postupka, čovjek mu ispriča sljedeće:

,,Jednom sam sa svojim ocem otišao da obavim hadždž. U jednom konačištu, otac mi se razbolio. Ja sam ostao da ga liječim, i jedne noći dok sam mu sjedio do uzglavlja, otac mi je umro i lice mu je potamnilo. Ja sam kazao: ,Svi smo Allahovi i Njemu se vraćamo'.

Povukao sam njegov ogrtač i pokrio mu lice. Zadrijemao sam i zaspao. Usnio sam nekog čovjeka, od kojeg nisam vidio ljepšeg, čistije odjeće i ljepšeg mirisa. On je korak po korak prilazio, dok nije došao do moga oca. Otkrio mu je lice, pomilovao ga po njemu i lice je postalo svijetlo. Okrenuo se da pođe, a ja sam ga uhvatio za odjeću i rekao: ,,Allahov robe, ko si ti preko koga je Allah ukazao milost mome ocu u stranoj zemlji?

On me upita: 'Zar me ne poznaješ? Ja sam Muhammed ibn Abdullah kome je objavljen Kur'an. Tvoj otac je počinio mnogo grijeha, ali je puno salavata učio na mene. Kada ga je pogodilo ono što ga je pogodilo, zatražio je da mu pomognem. Ja sam pomagač onome ko često uči salavate na mene. '

Poslije toga sam se probudio i vidio da je očevo lice postalo svijetlo.“

Enes, r. a., prenosi da je Resulullah, ‘alejhi-sselam, rekao: „Ko mi u jednom danu prouči hiljadu salavata, prije nego što umre vidjet će svoje mjesto u džennetu“.

Ibn-Omer, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, ‘alejhi-sselam, rekao: „Ukrasite vaša sijela učenjem salavata meni. Uistinu će vam vaši salavati proučeni meni biti nur (svjetlost) na Sudnjem danu“.

Lijepo je (mustehab) salavat na Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem donositi petkom u toku dana i noći prema riječima: „Najvrijedniji dan vam je dan džume, zato mnogo donosite salavat na mene toga dana, jer mi se od vas salavat predaje (tj. predaju ga meleki zaduženi za to).“ (Ebu Dawud)

Takođe je lijepo donositi salavat poslije ezana, na tešehhudu i kad god mu se ime spomene.



Donošenje salavata ima različite načine:

Najvjerodostojnije načine donošenja salavata prenose četiri ashaba, bilježe ih Buhari i Muslim u svojim vjerodostojnim hadiskim zbirkama, ili jedan od njih dvojice:

Od Ka’ba Ibn ‘Udžre i Ebu Humejda es-Sa’idija bilježe i Buhari i Muslim, od Ebu Seida el-Hudrija samo Buhari, a od Ebu Mes’uda el-Ensarija samo Muslim. Osim Buharije i Muslima, od ove četverice ashaba i drugi bilježe načine donošenja salavata: od Ka’ba Ibn ‘Udžre bilježe: Ebu Davud, Tirmizi, Nesai, Ibn Madždže, imam Ahmed i Darimi; od Ebu Seida el-Hudrija: Nesai i Ibn Madždže; od Ebu Humejda: Ebu Davud, Nesai i Ibn Madždže, a od Ebu Mes’uda el-Ensarija: Ebu Davud, Nesai i Darimi. Uče se na tešehhudu poslije ettehijjatu, nekad jedan, nekad drugi bez kombinovanja; najbolje ih je učiti i van namaza s tim što se tada koriste i kraće forme puput:

"Allāhumme salli ‘alā Muhammed, sallallāhu ‘alejhi ve sellem, alejhissālatu vesselām"

Osim ove četverice, i drugi ashabi prenose načine donošenja salavata: Talha Ibn Ubejdullah, Ebu Hurejre, Burejde Ibn Husajb i Abdullah Ibn Mes’ud, radijallahu anhum edžmeīn.

AbdurRahman Ibn Ebi Lejla je rekao: – Sreo me Ka’b Ibn ‘Udžre, radijallahu anhu, i upitao: Hoćeš li da ti poklonim dar kojeg sam čuo od Vjerovjesnika, sallallahu ‘alejhi ve sellem? Naravno, pokloni mi ga – rekoh ja, a on zatim reče: Pitali smo Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem: Allahov Poslaniče, kako se donosi salavat na tebe i tvoju porodicu? A Allah nas je naučio kako ćemo te pozdravljati.’ On je rekao:

Recite: اللَّهُمَّ صَلِّ عَلَى مُحَمَّدٍ وَعَلَى آلِ مُحَمَّدٍ كَمَا صَلَّيْتَ عَلَى إِبْرَاهِيمَ وَعَلَى آلِ إِبْرَاهِيمَ إِنَّكَ حَمِيدٌ مَجِيدٌ اللَّهُمَّ بَارِكْ عَلَى مُحَمَّدٍ وَعَلَى آلِ مُحَمَّدٍ كَمَا بَارَكْتَ عَلَى إِبْرَاهِيمَ وَعَلَى آلِ إِبْرَاهِيمَ إِنَّكَ حَمِيدٌ مَجِيدٌ

Allāhumme salli ‘alā Muhammedin ve ‘alā āli Muhammed kemā sallajte ‘āla Ibrāhīme ve ‘āla āli Ibrāhīme, inneke Hamidūn Medžīd. Allāhumme bārik ‘alā Muhammedin ve ‘alā āli Muhammed kemā bārekte ‘alā Ibrāhīme ve ‘alā āli Ibrāhīme, inneke Hamīdun Medžīd.

Allahu, podari svoj salavat Muhammedu i porodici Muhammedovoj, kao što si podario Ibrahimu i porodicu Ibrahimovoj, Ti si, uistinu, Hvaljeni i Slavljeni. Allahu, podari bereket Muhammedu i porodici Muhammedovoj, kao što si podario Ibrahimu i porodici Ibrahimovoj, Ti si, uistinu, Hvaljeni i Slavljeni.

Od Ebu Humejda es-Saidija, radijallahu anhu, se prenosi da su (ashabi) upitali: – Allahov Poslaniče, kako ćemo te spominjati salavatima? – reče Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem:

Recite: اللَّهُمَّ صَلِّ علَى محمَّدٍ وَ (عَلَى)أزْواجِهِ وذُرِّيَّتِهِ، كَمَا صَلَّيْتَ عَلَى آلِ إِبْرَاهِيمَ، وَبارِكْ علَى محمَّدٍ وَ (عَلَى) أزْواجِهِ وذُرِّيَّتِهِ، كَمَا بَارَكْتَ علَى آلِ إبراهيمَ، إِنَّكَ حَمِيدٌ مَجِيدٌ

Allāhumme salli ‘alā Muhammedin ve (‘alā) ezvādžihī ve zurrijjetihī kemā sallejte ‘alā āli Ibrāhīme, ve bārik ‘alā Muhammedin ve (‘alā) ezvādžihī ve zurrijjetihī kemā bārekte ‘alā āli Ibrāhīme, inneke Hamīdun Medžīd.

Allahu, podari svoj salavat Muhammedu, njegovim suprugama i njegovom potomstvu, kao što si podario porodici Ibrahimovoj; i podari bereket Muhammedu, njegovim suprugama i njegovom potomstvu, kao što si podario porodici Ibrahimovoj, Ti si, uistinu, Hvaljeni i Slavljeni.

Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, se prenosi da je rekao: Rekli smo: Allahov Poslaniče, znamo kako da te pozdravljamo (selamimo), ali kako da donosimo salavat?

Rekao je: Recite: اللَّهُمَّ صَلِّ عَلَى مُحَمَّدٍ عَبْدِكَ وَرَسُولِكَ كَمَا صَلَّيْتَ عَلَى إِبْرَاهِيمَ وَبارِكْ علَى محمَّدٍ وَآلِ مُحَمَّد كَمَا بَارَكْتَ عَلَى إِبْرَاهِيمَ وَآلِ إِبْرَاهِيمَ

Allāhumme salli ‘alā Muhammedin ‘abdike ve resūlike kema sallejte ‘alā Ibrāhīme, ve bārik ‘alā Muhammedin ve āli Muhammed kemā bārekte ‘alā Ibrāhīme ve āli Ibrāhim.

Allahu, podari svoj salavat Muhammedu, Svome robu i Svome Poslaniku, kao što si podario Ibrahimi i podari bereket Muhammedu i porodici Muhammedovoj kao što si podario Ibrahimu i porodici Ibrahimovoj.

Ebu Mes’ud el-Ensari, radijallahu anhu, rekao je: Došao nam je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, dok smo sjedili sa Sa’dom Ibn ‘Ubadetom. Bešir Ibn Sa’d mu je rekao: Naredio nam Allah, ‘azze ve dželle, da donosimo salavat na tebe, Allahov Poslaniče, pa kako ćemo ga učiti? Nakon toga je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, zašutio toliko da smo poželjeli da ga to nije ni upitao, a zatim je rekao:

Recite: اللَّهُمَّ صَلِّ عَلَى مُحَمَّدٍ وَعَلَى آلِ مُحَمَّدٍ ، كَمَا صَلَّيْتَ عَلَى إِبْرَاهِيمَ ، وَبَارِكْ عَلَى مُحَمَّدٍ وَعَلَى آلِ مُحَمَّدٍ ، كَمَا بَارَكْتَ عَلَى آلِ إِبْرَاهِيمَ فِي الْعَالَمِينَ ، إِنَّكَ حَمِيدٌ مَجِيدٌ

Allāhumme salli ‘alā Muhammedin ve ‘alā āli Muhammed kemā sallajte ‘āla Ibrāhīme, ve bārik ‘alā Muhammedin ve ‘alā āli Muhammed kemā bārekte ‘alā āli Ibrāhīme fi-l-‘ālemīne, inneke Hamīdun Medžīd.

Allahu, podari svoj salavat Muhammedu i porodici Muhammedovoj, kao što si podario Ibrahimu i podari bereket Muhammedu i porodici Muhammedovoj, kao što si podario porodici Ibrahimovoj među svim svjetovima. Ti si, uistinu, Hvaljeni i Slavljeni.

Neke prilike kada se donose salavati na Vjerovjesnika, sallallahu ‘alejhi ve sellem:

✔️Kada spomenemo Vjerovjesnika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, čujemo da ga je neko spomenuo i kada se napišemo njegovo ime. Neki učenjaci to smatraju obaveznim. ”Škrtica je onaj u čijem prisustvu bude spomenuto moje ime, a on me salavatom ne spomene!” Bilježi Tirmizi i ocjenjuje kao hasen-sahih. Hakim, Sujuti i šejh Albani ga također ocjenjuju vjerodostojnim.

✔️ Nakon ezana, zbog toga što je Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: ”Kada čujete mujezina, ponavljajte za njim a potom donesite salavat na mene.” Bilježi Muslim

✔️ U danu i noći petka. ”Mnogo slavata donosite na mene u danu petka i u noći petka.” Bilježi Bejheki i šejh Albani ocjenjuje dobrim u Essilsiletus-sahiha (1407). Ebu Nu’ajm u svom djelu Hiljetul-evlija spominje od Vehb Ibn Munebbiha da je rekao: Rekao mi je Abdullah Ibn Mes’ud: ”Vehbe, petkom prouči hiljadu salavata na Vjerovjesnika, sallallahu ‘alejhi ve sellem; reci: Allahumme salli ‘alennebijji-l-ummijji”

✔️ Na početku i na kraju dove. Imam Nevevi u djelu el-Ezkar kaže: ”Ulema je saglasna kako je pohvalno dovu početi zahvalama Uzvišenom Allahu, a potom salavatom na Allahova Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, i isto tako završiti dovu sa ove dvije stvari. Predaje o ovome su brojne i poznate.”

✔️ Ujutro i navačer po deset salavata. ”Ko donese na mene deset salavata ujutro i deset salavata navečer, sustiće ga moj šefa’at na Sudnjem Danu.” Bilježi Taberani od Ebu Derdāa; neki hadiski stručnjaci hadis ocjenjuju dobrim, tj. hasen li gajrihi kada se pojača drugim rivajetima.

✔️ Nakon drugog tekbira dženaze namaza sunnet je proučiti salavat-ibrahimijje.

✔️ Na posljednjem tešehhudu u namazu sunnet je proučiti salavat na Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem. Jedan dio učenjaka to smatra obaveznim.

✔️ Na skupu (medžlisu) muslimana prije nego se ustane sa sijela. Hadis o tome je prethodno naveden.

✔️ Prilikom ulaska u džamiju: بسم الله و الصلاة و السلام على رسول الله ”bismillāhi vessalātu vesselāmu ‘alā resulillāh اللهمَّ افتَحْ لي أبْوابَ رَحمَتِكَ Allahumme ftahlī ebvābe rahmetike.”

✔️ Prilikom izlaska iz džamije: ” بسم الله و الصلاة و السلام على رسول الله bismillāhi vessalātu vesselāmu ‘alā resulillāh, اللَّهمَّ إنِّي أسألُكَ مِن فضلِكَ Allahumme innī es’eluke min fadlike, اللَّهمَّ اعْصِمْني من الشَّيطانِ الرَّجيم Allahumme‘simnī mineššejtānir-radžīm.”



Na kraju, vratimo se koristi i plodovi salavata na Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem :

✔️povinovanje Allahovoj dž.š. naredbi,

✔️meleki donose salavat na onoga ko donosi salavat na Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem

✔️zauzima mjesto sadake za nevoljnika,

✔️ uzrokuje obveseljavanje roba Džennetom prije njegove smrti,

✔️salavat je zekat i čišćenje za onoga ko ga izgovara,

✔️uzrokuje Poslanikov sallallahu alejhi ve sellem odgovor onome ko donese salavat i selam na njega,

✔️uzrok je ljubavi, onog koji donosi salavat, prema Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem

✔️uzrok je Poslanikove sallallahu alejhi ve sellem ljubavi prema onome ko donosi salavat na njega,

✔️dovodi do postizanja bereketa za onog ko ga izgovara,

✔️ uzrok je postizanja Allahove dž.š. milosti,

✔️uzrok je čovjekove upute i živosti njegovog srca.

✔️blizina Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem na Sudnjem danu. Rekao je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem : "Najbliži meni na Sudnjem danu bit će su oni koji budu najviše na mene salavat donosili."

✔️ko donese jedan salavat na Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem, dobije deset salavata od Allaha,

✔️uzdiže se za deset stepeni,

✔️piše mu se deset dobrih djela- hasenata,

✔️briše mu se deset loših djela

✔️ daje nadu za primanje dove kada se prije i poslije nje donese salavat,

✔️salavat je uzrok Poslanikova šefa'ata na Sudnjem danu,

✔️salavat je uzrok opraštanja grijeha,

✔️njime se od osobe otklanja škrtost, jer je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: "Škrt je onaj pred kim se spomenem a on ne donese salavat na mene."

✔️ on vodi onog ko ga izgovara na put ka Džennetu, a onog ko ostavi njegovo izgovaranje udaljava od tog puta;

✔️ on je razlog dostavljanja imena onoga ko ga izgovara i njegovog spominjanja kod Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem



Doista su koristi i plodovi salavata na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, mnogobrojni, a ovo što smo spomenuli je dovoljno za onoga ko želi da se okoristi i bude nagrađen.

Donosimo salavate na našeg Poslanika, lica svoja svijetlim učinimo, pomoći tražimo od Allaha i  molimo Ga da nam poslanik bude šefa'adžija na Sudnjem Danu.

 Zadaj sebi zadatak svaki dan da donosis salavate na Allahova Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem i ne samo Petkom i uoci Petka, ne samo kada cujes Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem ime. Zadaj sebi kada ucis jutarnji i vecernji zikr da ucis salavate, kad nesto radis po kuci, vozis Auto, setas, sjedis, vozas se u Autobusu ilo bilo gdje da sto vise donosis slavate jer samo ti sam imas korist od toga na oba svijeta i nagradu i na dunjaluku i na ahiretu i Dzennet Firdevs.



Gospodaru naš, učini nas ispravnim sljedbenicima našega Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem, da sto bolje Allahu ibadet cinimo, Allaha velicamo, slavimo i hvalimo, Allahova Poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem i da se sto vise grijeha klonimo i dobra cinimo. Allahu naš, uvrsti nas u skupinu vjernika za koje će Poslanik, Muhammed sallallahu alejhi ve sellem šefa'at činiti, oprosta za njih tražiti, i budi nam Milostiv na Sudnjemu danu. Smiluj nam se i oprosti i milosti svojom uvede nas u Dzennet Firdevs bez polaganja racuna i bez predhodne kazne u kaburu i Dzehennemu.

Allahumme amin



12.06.2020.

Petak i odlika Dzume namaza...

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

Petak je elhamdulillah-odlike Dzume namaza


     Dan kojeg je Allah Uzviseni ucinio odabranim i kojeg je odlikovao nad ostalim danima jeste upravo ovaj danasnji dan u kojem se nalazimo, tj . petak.

Za ovaj dan Uzviseni Allah kaze sljedece:

"O vjernici, kad se u petak na namaz pozove, pozurite ka spominjanju Allaha, i kupoprodaju ostavite, to vam je bolje, neka znate!" " A kad se molitva obavi, onda se po zemlji razidjite i Allahovu blagodat trazite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli sto zelite." (Suretul Dzumua’9-10)

     Petak je u arapskom jeziku nazvan dzumu'a, jer je on izveden iz izraza dzem' (spajanje, sabiranje, sakupljanje). Sljedbenici islama na taj se dan sastaju jednom sedmicno u  dzamijama. To je ujedno sesti dan, kada je Allah, dz.s., upotpunio stvaranje svega stvorenog. U njemu je stvoren Adem, u njemu je uveden u Dzennet, u njemu je izveden iz njega i u tom danu ce nastupiti Sudnji dan. U tom danu je jedan momenat, ako tacno u njemu pravovjerni rob zatrazi od Allaha, dz.s., nesto korisno, Allah ce mu dati, kao sto se to jasno i pouzdano navodi u vjerodostojnim hadisima.

     Pouzdano je utvrdjeno da je narodima prije nas, takodjer, bilo naredjeno uvazavanje ovog dana, ali su ga zanemarili. Muslim u svom Sahihu navodi: (433) "Uscuvao je Allah, dz.s., petak od naroda koji su bili prije nas. Tako su jevreji odabrali subotu, krscani nedjelju, te je Allah, dz.s., doveo nas i ukazao nam da postujemo petak. Pa je ucinio da redoslijed bude: petak, subota i nedjelja. Na isti nacin kako subota i nedjelja prate petak, i oni ce na Sudnjem danu dolaziti iza nas. Mi smo posljednji na ovom svijetu, a prvi na Sudnjem danu, i nama ce presuditi prije svih ostalih." (Navodi ga i Buhari, obojica od Ebu-Hurejrea.)

  Allah, dz.s., naredio je pravovjernima da se u ovom danu sakupe radi ibadeta  rijecima:

 "O vjernici, kad se u petak na namaz pozovete, kupoprodaju ostavite i pozurite ka spominjanju Allaha, to vam je bolje, neka znate!”, tj. imajte namjeru, odluku i budite pripravni za odlazak na dzumu.

     Ovdje se naravno nije mislilo na zurno hitanje na dzuma-namaz, jer je ono zabranjeno na osnovu hadisa koji su zabiljezeni u sahihima: Ebu Hurejre prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: (434) 'Kada cujete ikamet, podjite na namaz i pazite da budete smireni i dostojanstveni. Nemojte zurno ici, dio namaza na koji stignete nastavite klanjati, a propustene dijelove naklanjajte!'" U gornjem ajetu mislilo se na uobicajeno hodanje, a ne zurenje. Abdurrezak prenosi da je Ebu-Hurejre, r.a., rekao: "Rijeci su Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: 'Kada se uspostavi namaz, ne trcite na njega, nego uobicajeno hodite. Budite smireni i dostojanstveni; sto ste propustili, naklanjajte.'"

Lijepo je da se onaj ko ide na dzuma-namaz, okupa prije odlaska, na osnovu vjerodostojne predaje, koja se od Ebu-Hurejrea i Ebu-Seida, r.a., biljezi u oba Sahiha: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: (436) 'Kada neko od vas podje na dzumu, neka se okupa.'" Imam Ahmed citira Evsa ibn Evsa es-Sekafija da je rekao: (437) "Cuo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako kaze: 'Ko se ocisti i okupa u petak, rano ustane i medju prvima dodje, pjeske, a ne na jahalici, blizu imama i saslusa ga, a sam rijec ne progovori- za svaki ce korak imati nagradu kao sto se ima od godine dana dobrovoljnog posta i namaza.'" Ovaj je hadis u razlicitim verzijama i terminima, a sve ih navode autori cetiri sunena, a Et-Tirmizi ga smatra hasenom.

Ebu-Hurejre, r.a., kaze: "Resulullah, s.a.v.s., rekao je: (438) 'Ko se petkom okupa kao kad se okupa od dzunupluka, zatim ode u dzamiju u prvom sahatu, kao da je za kurban zaklao devu; ko ode u drugom sahatu, kao da je za kurban zaklao kravu; ko ode u trecem sahatu, kao da je za kurban zaklao rogatog ovna, u cetvrtom sahatu, kao da je zaklao kokosku, a u petom sahatu, kao da je od sebe darovao jaje. Kada imam izidje na minber, meleci dodju da bi saslusali hutbu.'" (Buharija i Muslim)

Pohvalno je obuci najljepsu odjecu, namirisati se, ocistiti zube i sutjeti slusajuci hatiba, nikoga ne uznemiravajuci. Ako sve to ispostuje i obavi dzuma-namaz, njegov je namaz iskup za grijehe koje je pocinio izmedju dvije dzume.

Znacaj dzume namaza se ogleda u tome sto je to sedmicni skup vjernika kada se iznose najnovije informacije vezane za ummet, zajednicu i pojedinca. Vidjeli smo da prisustvovanje dzumi namazu pribavlja ogromnu nagradu od Allaha dz.s., i svjedoci o imanu doticnog, a nasuprot tome neprisustvovanje dzumi namazu govori o slabosti imanskog odgoja i dovodi doticnog u opasnost da ostane bez imana. Resulullah je rekao:”Onaj ko ostavi tri dzume namaza jednu iza druge bez opravdanog razloga Allah mu srce zapecati.”

Allah dž.š. je odlikovao petak nad ostalim danima i u njemu je prilika da svaki musliman zaradi više nego u ostalim danima u sedmici, međutim mnogi ljudi ili ne znaju za te odlike ili su nemarni, pa olahko ispuštaju veliku priliku da zarade velike nagrade koje su obećane od strane najboljeg čovjeka koji je hodao po ovome dunjeluku, a koji kako kaže Uzvišeni Allah: „On (Muhammed s.a.v.s.) ne govori po svome hiru, to je samo objava koja mu se objavljuje.“ (En-Nedžm, 3-4) Spomenut ćemo samo neke od tih odlika, a na nama je da o njima razmislimo i popravimo svoje stanje i iskoristimo ovu veliku priliku da zaradimo puno dobrih djela za neznatan trud. Pa da vidimo prvo koje su odlike džume i djela koja su preporučena da se rade.

1. Petak je najbolji dan u sedmici.Prenosi se hadis od Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Najbolji dan u kome je granulo sunce je petak. U njemu je stvoren Adem, u njemu je uveden i izveden iz Dženneta, a Sudnji dan neće nastupiti osim u petak.“ (Muslim, Ebu Davud, Tirmizi..)

2. Džuma je prilika da nam Allah dž. š. oprosti neke od naših manjih grijeha kako je došlo u hadisu koji prenosi Ebu Hurejre r.a. da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko se abdesti upotpunjujući abdest, potom ode na džumu, te bude pažljivo slušao i šutio biće mu oprošteno što počini do naredne džume.“ (Muslim, Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Madže, Ibn Huzejme)...

3. Petkom ima čas u kome se uslišava dova kako se prenosi u hadisu od Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „U njemu (petak) ima čas u kome musliman ako zamoli svoga Uzvišenog Gospodara za nešto daće mu.“ (Buhari, Muslim)

4. Odlazak na džumu se nagrađuje džennetom kako se prenosi u hadisu od Ebu Seida el Hudrija da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „ Ko uradi sljedećih pet stvari u jednom danu Alah će ga upisati među džennetlije: ko posjeti bolesnika, prisustvuje dženazi, posti, ode na džumu i ko oslobodi roba.“ (Ibn Hiban, Ebu Jala, Hejsemi, hadis je dobar)

5. Svaki korak do džume vrednuje se kao djela učinjena u jednoj godini, a to se spominje u hadisu od Evses-Sekafi r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko opere svoju glavu i okupa se petkom, potom porani na džumu namaz idući pješice, ne koristeći prevozno sredstvo, zatim se približi imamu i pažljivo sluša, imaće nagradu za svaki korak godinu dana posta i namaza.“ (Nesai, Tirmizi, Ebu Davud, Ibn Madže, Ahmed i dr, hadis je po ocjeni Hakima sahih, a po ocjeni Tirmizija, Nevevija i šejha Albanija dobar)

6. Onaj ko umre uoči petka ili u petak sačuvan je kaburskih iskušenja, kao što je došlo u hadisu od Abdullaha ibn Amr r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Svaki musliman koji umre petkom ili uoči petka biće sačuvan kaburskih iskušenja.“ (Tirmizi, Ahmed, Asbehani i po ocjeni šejha Albanija hadis je dobar)

7. Stepen vjernika na Sudnjem danu ovisi vremenu njegovog odlaska na džumu. U hadisu od Abdullah ibn Mesuda: r.a. se prenosi da je Poslanik s.a.v.s. rekao „ Ljudi će na Sudnjem danu biti u Allahovoj blizini shodno odlasku na džumu. Prvo ko porani, potom naredni, potom naredni.“ (Ibn Madže, Taberani, i drugi, neka ulema je prigovorila vjerodostojnosti ove predaje, a neki su je ocjenili kao dobrom) 8. Džuma namaz je dokaz našeg imana ili licemjerstva kao što je došlo u hadisu da je Poslanik s.a.v.s. rekao „Ko ostavi tri džume bez opravdanog razloga on je licemjer.“ (Ibn Huzejme, Ibn Hiban, Albani rekao da je sahih). Abdullah ibn Abbas r.a. je rekao: „Ko ostavi tri džume uzastopno taj je napustio islam.“

Neki od postupaka koje je lijepo raditi petkom, a mnogi ih olahko shvataju i propuštaju, a u njima je velika nagrada

1. Okupati se prije džume, namirisati se i oprati zube, po mogućnost misvakom, kao što je došlo u mnogim hadisima, a jedan od njih je od Ebu Seid el-Hudrija r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Kupanje petkom je obaveza svakom punoljetniku, te da očisti zube misvakom i da se namiriše ukoliko je mogućnosti.“ (Buhari i Muslim)

2. Donositi salavat na Poslanika s.a.v.s kao što se prenosi u hadisu od Enesa ibn Malik r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Obilujte salavatima na mene petkom i uoči petka jer ko donese na mene jedan, Allah će na na njega donijeti deset salavata.“ (Bejheki, sa dobrim lancem prenosioca)

3. Proučiti suru El-Kehf (Pećina) kao što se prenosi u hadisu od Ebu Seida el Hudrija da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko prouči petkom suru El-Kehf biće mu svijetlo do naredne džume.“ (Hakim, sahih)

4. Poraniti na džumu kao što se prenosi od Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko se okupa petkom kao što se kupa od dženabeta, potom porani kao da je prinio žrtvu deve, ko ode u drugom satu ima nagradu kao onaj ko prinese kravu za žrtvu, a ko ode u trećem kao da je prinio žrtvu ovce. Ko ode u četvrtom satu kao da je prinio žrtvu kokoši, a ko ode u petom satu kao da je oprinio jaje, pa kada se popne imam na minber dođu meleki da slušaju opomenu.“ (Buhari i Muslim).

5. Ići na džumu pješice i zauzeti prvi saff kao što je došlo u hadisu koji smo već citirali, a koji glasi: „Ko opere svoju glavu i okupa se petkom, potom porani na džumu namaz idući pješice, ne koristeći prevozno sredstvo, zatim se približi imamu i pažljivo sluša, imaće nagradu za svaki korak godinu dana posta i namaza.“ (Nesai, Tirmizi, Ebu Davud, Ibn Madže, Ahmed i dr, hadis je po ocjeni Hakima sahih, a po ocjeni Tirmizija, Nevevija i šejha Albanija dobar)

6. Što više klanjati dobrovoljne namaze prije nastupa džumanskog vremena, to jest prije nego što se prouči ezan za džumu namaz, kao što stoji u hadisu koji prenosi Ebu Hurejre r.a u kojem je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko se okupa potom ode na džumu pa klanja koliko bude u mogućnosti i bude šutio dok imam ne završi sa hutbom, zatim klanja za njim , biće mu oprošteno ono što počini između dvije džume.“ (Muslima) – Imam Nevevi u komentaru citiranog hadisa kaže: „U njemu je dokaz da je klanjanje dobrovljnih namaza prije izlaska imama na minber sunnet i to je mišljenje većine učenjaka.“ Na osnovu prethodno spomenutog jasno se vide propusti klanjača koji razgovaraju ispred džamije i ne ulaze u nju sve do ezana.

7. Za vrijeme dok imam drži hutbu, ne smije se pričati, jer je to razlog da čovjeku propadne džuma namaz, kao što je došlo u hadisu od Ebu Hurejre r.a da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko kaže svome bratu:“Šuti!“ dok imam drži hutbu počinio je legv (besposlicu i besmiclicu)“ (Buhari i Muslim) Iz ovog hadisa se vidi da čak i onaj koji kaže svome bratu da šuti dok ovaj priča da je pokvario svoju džumu, pa šta je tek sa onim koji to radi?

8. Zabranjeno je dići nekoga sa mjesta na kome sjedi, a potom sjesti na njega. Ibn Omer r.a. je rekao: „Poslanik s.a.v.s je zabranio da čovjek digne svoga brata sa mjesta na kome on sjedi, potom da sjedne na njega.“ Nafia je rekao da se to odnosi na džumu i mimo džume namaza (Buhari, Muslim) Znači da u džamiji nema povlaštenog mjesta niti rezervacije za „povlaštene“ za nikoga, već se muslimani trebaju navikavati dolaziti ranije i zauzimati prve saffove, jer kao što smo vidjeli to je i bolje i vrednije.

Za kraj ovog našeg kazivanja navešćemo hadis koji je naše mjerilo koliko nam je vrijedna džuma namaz i koliko imamo od nje, a taj hadis prenosi Abdullah ibn Amr r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Tri vrste ljudi dolaze na džumu. Prvi je čovjek koji beskorisno priča i on namaza nema ima ono što je pričao.
Drugi je čovjek koji dođe, moli Allaha i doziva Ga. Ako hoće Allah će mu dati ono što traži ili će mu uskratiti. Treći je čovjek koji šuti i ne ometa druge muslimane koračajući preko njihovih glava.
Tome će njegova džuma biti iskupina do naredne džume.“ (Ebu davud, Ahmed...)

Pa dragi brate vidi ima li išta što ti fali od tvoje džume, pa je upotpuni, nemoj da budeš od onih koji će od svoga namaza imati samo izgubljeno vrijeme. Na kraju naša dova je: „Hvala Allahu Gospodaru svjetova.
Molim Allaha Uzvisenog da nas ucini od onih koji ga se boje i javno i tajno, koji su samo Njemu i njegovom Poslaniku pokoravaju i koji se samo na Allaha uzdaju i oslanjaju.

Allahumme Amin.



06.06.2020.

Blagodati i savijeti u nocnom namazu (kijamul-lejl )

Bismillahir-Rahmanir-Rahim
Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

 

 

Blagodati i savijeti u nocnom namazu (kijamul-lejl )

 

Kolika je samo želja jednog roba za zadovoljstvom Gospodara kada, nakon što noć spusti svoju veo, on ustaje uprkos toploti i prijatnosti postelje, a u tim trenutcima do izražaja dolazi samo jedno, a to je: "Rob daje prednost onome što Allah voli nad onim što on sam voli." „Bokovi njihovi se postelja lišavaju i oni se Gospodaru svome iz straha i želje klanjaju, a dio onoga što im Mi dajemo udjeljuju. I niko ne zna kakve ih, kao nagrada za ono što su činili, skrivene radosti čekaju." (Es-Sedžda 16-17)

 

Noćni namaz – kijamul-lejl spada u najbolje vidove ibadeta. On odgaja i čisti dušu. Dariva joj smiraj i odmor, te je na najbolji način približava Allahu. Iz tih razloga musliman treba da obavlja ovaj namaz i da na njemu ustrajava. Oni koji praktikuju noćni namaz spoznali su njegovu nadasve posebnu slast koju teško može da osjeti onaj koji se udaljio od ovog vida ibadeta. Noćni namaz, pored navedenog, ima i druge mnogobrojne vrijednosti od kojih su ponajmanje obilje opskrbe, zadovoljstvo u prsima, raspoloženje i čilost tijela. Kako bi postao od ovih, Allahu dragih ljudi, ili pak što bolje ustrajavao u ovom ibadetu

ponudit ćemo nekoliko praktičnih savjeta za lakše obavljanje noćnog namaza:

1-      Izbjegavaj griješenje, jer onaj koji čini grijehe ne može imati uspjeha u noćnom namazu. 'Abdullah b. Mes'ud je upitan: „Šta je s nama pa nismo u stanju da obavljamo noćni namaz?' 'Udaljili su vas vaši grijesi', odbovori on.“

2-      Izbjegavaj gledanje u zabranjene stvari i slušanje muzike, jer tvrdo srce je daleko od svoga Gospodara.

3-      Mnogo spominji Allaha, jer primjer onoga koji spominje Allaha i onog ko Ga ne spominje je kao primjer živog i mrtvog, kao što o tome govore vjerodostojni hadisi.

4-      Nastoj da tvoja hrana i piće budu halal, a od harama bivaj što udaljeniji. Sehl b. 'Abdullah et-Tusteri je rekao: „Ko se bude hranio halalom, biće pokoran Allahu htio ili ne htio.“

5-      Sjeti se užitka razgovora sa Gospodarom i stajanja pred Njim.

6-      Razmišljaj o vrijednostima noćnog namaza, te slušaj ajete i hadise koji o tome govore kako bi te to postaklo na djelo i olakšalo poteškoće na tom putu.

7-      Praktikuj podnevno spavanje – kajlulu, jer u vjerodostojnom hadisu je došlo: „Spavajte kajlulu, jer šejtani u to vrijeme ne spavaju.“

8-      Nemoj mnogo jesti, a posebno pred spavanje i sjeti se Lukmanovih riječi koje je uputio svome sinu: „Kada se stomak napuni, misao zamire, a tijelo klone pred ibadetom.“

9-      Na počinak odlazi rano i izbjegavaj bespotrebno sijelenje.

10-  Kada legneš u postelju neka ti srce bude čisto od zavisti i pakosti, i ne razmišljaj o dunjaluku.

 

Jedne prilike upitao je Muaz, radijAllahu anhu, Poslanika, sallAllahu alejhi we sellem: "Obavjesti me o djelu koje će me uvesti u Džennet i udaljiti od vatre." Na što mu je Poslanik kao odgovor proučio ova dva ajeta iz sure Sedžda.

Ajet koji je naveden je općenit i uključuje svaki ibadet i učenje dove noću, no Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, posebno je istakao čovjekov namaz u toku noći, pa se prenosi da je Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem rekao: "Najbolji namaz nakon farza jeste noćni namaz." Hadis je vjerodostojan i bilježi ga Muslim.

Allah, subhanehu we te'ala
, kaže: "A robovi Milostivog su oni koji po zemlji mirno hodaju, a kada ih bestidnici oslove, odgovaraju: 'Mir s vama', i oni koji provode noći pred Gospodarom svojim na tle padajući i stojeći." (Furkan, 63,64)

Pored blagosti i širokogrudnosti kojima je Allah, subhanehu we te'ala, okitio pokornog roba, kraj ajeta nam jasno govori da su to istovremeno oni koji ne oklijevaju provesti dio noći sa svojim Rabbom (Gospodarom), kada su ostali ljudi u dobokom snu, umotani u svoje pokrivače ili pak na nekoj zabavi popračenoj porocima i nemoralom. U momentima kada se Allah, subhanehu we te'ala, spušta na nama najbliže nebo rob spušta svoje čelo na sedždu i moli...

Ono isto čelo koje je uzdignuto i dostojanstveno, koje se ne pokorava niti jednom stvorenju, ali se klanja Uzvišenom Allahu, nadajući se Njegovoj Milosti, čita Allahov govor i utječe Mu se od Vatre. Zasigurno je da to ne čini radi pridobijanja nečijeg zadovoljstva, ili za željom i popularnošću, već radi Allaha.

U jednom hadisi kudsiju Allah, subhanehu we te'ala, kaže:

"...neće mi se Moj rob približiti s nečim Meni dražim od onoga što sam mu propisao. Moj će mi se rob približavati dobrovoljnim namazom sve dok ga ne zavolim, onda budem njegov sluh kojim sluša, njegov vid kojim gleda, njegova ruka kojom radi, njegova noga kojom kroči. Ako Me zamoli dat ću mu, ako od mene traži zaštitu, ja ću ga zaštititi." (Buhari, sahih)

Pa kako da budemo od onih koji su nemarni prema noćnom namazu, kada nam Allah drage volje nudi nagradu poput ove?

Jedan je čovjek iz prve generacije muslimana imao slugu koji je noću klanjao, pa mu je na to rekao: "Doista tvoje klanjanje noću utječe na tvoj rad danju" On mu je na to odgovorio: "Ja ništa posebno ne radim! Kada se prisjetim Dženneta - uveća mi se čežnja za njim, a kada se prisjetim Vatre - uveća mi se strah od nje, pa kako onda mogu spavati između straha koji me uznemirava i čeznje koja me izgara?"

Takve robove Allah, subhanehu we te'ala, je opisao u ajetu koji je već naveden: "Bokovi njihovi se postelja lišavaju i oni se Gospodaru svome iz želje i straha klanjaju, a dio onoga što im Mi dajemo udjeljuju." (Es-Sedžda, 16)

Ibn Redžeb, rahimehullah, kaže: "Allah je pohvalio one čiji se bokovi odvajaju od postelja kako bi Ga molili. To obuhvata svakog onog koji je ostavio san noću radi zikra i moljenja Njega."

Kolika je samo želja jednog roba za zadovoljstvom Gospodara kada, nakon što noć spusti svoju veo, on ustaje uprkos toploti i prijatnosti postelje, a u tim trenutcima do izražaja dolazi samo jedno, a to je: "Rob daje prednost onome što Allah voli nad onim što on sam voli."

Imam Ahmed, radijAllahu anhu, od Mes'uda prenosi da je Vjerovjesnik, sallAllahu alejhi we sellem, rekao:

Naš Gospodar se zadivio dvojici ljudi: čovjeku koji je u svojoj familiji radi namaza ustao iz postelje i čaršafa... Tom prilikom je Allah, subhanehu we te'ala, rekao: "Pogledajte u Moga roba, ustao je iz postelje i čaršafa i izdvojio se od svoje žene i porodice iz želje i ljubavi prema mojoj blagodati", ... i čovjeku koji se borio na Allahovom putu, pa su mu u toj borbi suborci pobjeđeni i spoznao je šta ga čeka zbog poraza, ali, uprkos tome, nije pobjegao sa bojnog polja, već se vratio u boj i svoju krv prolio. Tom prilikom je Allah, azze we dželle, rekao: "Pogledajte u Moga roba, iz čeznje i ljubavi prema Mojim blagodatima se vratio u borbu i u njoj poginuo."

Noćni namaz predstavlja čast, ugled onome ko ga obavlja, jer on njime traži, a to je najteža vrsta pokornosti, Allahovo zadovoljstvo u najtežim časovima. Zbog toga se na njih, za nagradu, stavljaju znakovi časti od Allaha, a to je nur (svjetlo) u srcima, nur na licima, nur u njihovom životu, nur prilikom njihove smrti, sve dok klanjaju noćni namaz radi Allaha u noćnim tminama.
"Znaj da je vjernikova čast njegovo klanjanje noću, a njegov je ponos nezavisnost od ljudi" (Hadis bilježi Et-Taberani i Hakim, a Albani ga je ocjenio vjerodostojnim)

Hasan el-Basri, rahimehullah, veli: "Nisam našao nikakav ibadet teži od namaza u noćnoj tmini." Zatim je upitan: "Zašto oni koji klanjaju noćni namaz imaju najljepša lica?" "Zato što su se oni osamili sa svojim Gospodarom, pa ih je ogrnuo jednim dijelom svoga nura", odgovori on.

Jednog dana su Ubejd ibn Umejr i Ata ibn Ebi Rebbah otišli kod Aiše i upitali je: "Obavjesti nas o najčudnijem što si vidjela kod Poslanika, sallAllahu alejhi we sellem." Ona malo zašuti, a potom reče: "U nekim noćima bi mi rekao: "Aiša pokrij me, hoću ovu noć da provedem u pokornosti svom Gospodaru." Rekoh: "Tako mi Allaha, ja doista volim biti u tvojoj blizini i volim ono što te čini sretnim." Aiša dalje nastavlja: "Zatim je ustao i očistio se, pa počeo da klanja. Nije prestajao plakati sve dok mu se ne bi ovlazilo krilo." Aiša još kaže: "Kada bi sjedio ne bi prestajao da plače sve dok mu se brada ne bi ovlažila, a onda i još plakao u toj mjeri da bi se i zelja ovlažila. Onda bi došao Bilal i zaučio ezan za namaz. Kada je Bilal vidio kako plače upitao ga je: „O Božiji Poslaniče, plačeš, a Allah ti je već oprostio prijašnje i kasnije grijehe.“ A on mu reče: „Zar da budem rob nezahvalni? U ovoj noći mi je objavljen ajet, teško onome ko ga pročita a ne razmisli o njemu: 'U stvaranju nebasa i zemlje i u izmjeni noći i dana su, zaista, znamenja za razumom obdarene, za one koji i stojeći i sjedeći i ležeći Allaha spominju i o stvaranju nebesa i zemlje razmišljaju: Gospodaru naš, Ti nisi ovo uzalud stvorio; hvaljen Ti budi i sačuvaj nas patnje u vatri'"

Takva je bila noć Poslanika, sallAllahu alejhi we sellem, i takvi su mu bili drugovi.
Kakvi smo mi?
Kakvi su ljudi sa kojima provodimo vrijeme?
Jesmo li i jesu li u službi Gospodara Svjetova?

Ibnul Dževzi, rahimehullah, kaže:
"Znaj da je noćni namaz težak svakom drugom, osim onom, kome je to Allah učinio lahkim, putem postojećih stavri. Neke od njih su vidljive prirode, a druge skrivene. Što se vidljivih tiče, to je da puno ne jede. Neki su govorili: 'O skupino učenika, nemojte puno jesti jer ćete puno piti, puno spavati i puno izgubiti!' U to spada da se danju ne zamara teškim poslovima. Od toga je da ne propušta podnevni odmor (kajlulu), jer mu to pomaže da klanja noćni namaz. Od toga je, a to spada u skriveno, da se kloni grijeha."

Es-Sevri veli: "Nisam mogao klanjati noćni namaz pet mjeseci zbog jednog grijeha koji sam počinio." Tada mu bi rečeno."A koji je to grijeh?" Reče:"Vidio sam čovjeka kako plače, pa sam u sebi rekao: 'Ovaj čovjek se pretvara'."

Ako noćni namaz predstavlja čast vjeniku, oni koji ga obavljaju nalaze se na različitim stepenima u pogledu te časti: Pogledaj svoj stepen, Allah nam se obojici smilovao, na kojem si stepenu te časti, budi iskren prema sebi! Ako nađeš sebe na najvišim stepenima, onda zahvaljuj Allahu. Ako vidiš da si na srednjim stepenima, onda traži pomoć od Allaha. Ako vidiš da si na najnižim stepenima, onda moli oprost od Allaha. Ako vidiš da nisi ni na kojem stepenu, onda reci: 'Mi smo Allahovi i Njemu se vraćamo. Nema snage ni moći osim sa Allahovom!'

Ibnul Dževzi, rahimehullah, veli:
"Klanajnje noćnog namaza ima stepene: jedan je da čovjek provede čitavu noć u namazu, to se prenosi od jednog broja selefa, drugi je da klanja pola noći, to se takođe prenosi od jednog broja selefa, a najbolji je način da spava prvu trećinu noći i zadnju šestinu. Treći je stepen da klanja trećinu noći, pa tako treba spavati prvu trećinu i zadnju šestinu noći. Tako je klanjao Davud, alejhis- selam, a kako se prenosi u Buharijinoj i Muslimovoj zbirci hadisa "Najdraži namaz Allahu je namaz Davudov alejhi selam, i najdraži post Allahu je Davudov post. On bi spavao pola noći, klanjao trećinu, spavao šestinu, dan postio, dan mrsio."

Prenosi se da je Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, rekao: "Ko se probudi u toku noći i probudi svoju ženu, pa zajedno klanjaju dva rekata, bit će upisan te noći među one koji mnogo Allaha spominju." (Ebu Davud, Ibn Madže, Albani je hadis ocjenio vjerodostojnim)

Prošao je jedne prilike Ebu Hanifa, a tada je klanjao samo jedan dio noći, pored grupe ljudi, pa neki od njih prstom pokaza u njeg i reče: "Eto, to vam je čovjek koji probdije cijelu noć u klanjanju." A on na to reče: "Tako mi Allaha, ja se stidim od Allaha da budem opisan nečim što ne činim." Nakon toga je cijelu noć provodio pred Gospodarom.

Ebus-Su'd kaže: "Posebno izdvajanje zore kao vremena za traženje oprosta jeste zbog toga što je najbolji trenutak da dova tada bude uslišana, jer je ibadet tada najteži, duša najčistija (najbistrija) i srce najpribranije, pogotovo kod onih koji se trude" (Tefsirul-Ebu es Su'd)
To je vrijeme odmora i sna, pa čovjekov trud da u to vrijeme bude budan, da traži oprosta i kaje se, ukazuje na njegovu budnost i pokornost.

Prenosi se od El-Hasena da je Lukman svome sinu rekao: "Sinčiću, nemoj biti nemoćniji od svoga pjetla koji u zoru pjeva, a ti spavaš na postelji" (Navodi el-Begavi u svome tefsiru)

Završit ću jednom interesantnom predajom:

Jedan od pravnika prve generacije, Hasan ibn Salih, držao je komšinicu da služi njegovo pleme. Kada je nastupila zadnja trećina noći, ona je ustala i počela ih dozivati: "Ustajte na namaz, ustajte na namaz!" Oni joj rekoše: "Jesmo li to dočekali sabah? Da li je nastupila zora?" a ona ih upita. "A da li vi to klanjate samo sabah?" Rekoše: "Da. Mi ne klanjamio ništa drugo, do obaveznih namaza." Ona se potom vrati prvom gazdi i reče mu: "Prodao si me ljudima koji nemaju udjela u noćnom ibadetu. Tako ti Allaha, nemoj me tamo više vraćati!



29.05.2020.

Petak i odlika Dzume namaza...

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

Petak i odlike Dzume namaza


     Dan kojeg je Allah Uzviseni ucinio odabranim i kojeg je odlikovao nad ostalim danima jeste upravo ovaj danasnji dan u kojem se nalazimo, tj . petak.

Za ovaj dan Uzviseni Allah kaze sljedece:

"O vjernici, kad se u petak na namaz pozove, pozurite ka spominjanju Allaha, i kupoprodaju ostavite, to vam je bolje, neka znate!" " A kad se molitva obavi, onda se po zemlji razidjite i Allahovu blagodat trazite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli sto zelite." (Suretul Dzumua’9-10)

     Petak je u arapskom jeziku nazvan dzumu'a, jer je on izveden iz izraza dzem' (spajanje, sabiranje, sakupljanje). Sljedbenici islama na taj se dan sastaju jednom sedmicno u  dzamijama. To je ujedno sesti dan, kada je Allah, dz.s., upotpunio stvaranje svega stvorenog. U njemu je stvoren Adem, u njemu je uveden u Dzennet, u njemu je izveden iz njega i u tom danu ce nastupiti Sudnji dan. U tom danu je jedan momenat, ako tacno u njemu pravovjerni rob zatrazi od Allaha, dz.s., nesto korisno, Allah ce mu dati, kao sto se to jasno i pouzdano navodi u vjerodostojnim hadisima.

     Pouzdano je utvrdjeno da je narodima prije nas, takodjer, bilo naredjeno uvazavanje ovog dana, ali su ga zanemarili. Muslim u svom Sahihu navodi: (433) "Uscuvao je Allah, dz.s., petak od naroda koji su bili prije nas. Tako su jevreji odabrali subotu, krscani nedjelju, te je Allah, dz.s., doveo nas i ukazao nam da postujemo petak. Pa je ucinio da redoslijed bude: petak, subota i nedjelja. Na isti nacin kako subota i nedjelja prate petak, i oni ce na Sudnjem danu dolaziti iza nas. Mi smo posljednji na ovom svijetu, a prvi na Sudnjem danu, i nama ce presuditi prije svih ostalih." (Navodi ga i Buhari, obojica od Ebu-Hurejrea.)

  Allah, dz.s., naredio je pravovjernima da se u ovom danu sakupe radi ibadeta  rijecima:

 "O vjernici, kad se u petak na namaz pozovete, kupoprodaju ostavite i pozurite ka spominjanju Allaha, to vam je bolje, neka znate!”, tj. imajte namjeru, odluku i budite pripravni za odlazak na dzumu.

     Ovdje se naravno nije mislilo na zurno hitanje na dzuma-namaz, jer je ono zabranjeno na osnovu hadisa koji su zabiljezeni u sahihima: Ebu Hurejre prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: (434) 'Kada cujete ikamet, podjite na namaz i pazite da budete smireni i dostojanstveni. Nemojte zurno ici, dio namaza na koji stignete nastavite klanjati, a propustene dijelove naklanjajte!'" U gornjem ajetu mislilo se na uobicajeno hodanje, a ne zurenje. Abdurrezak prenosi da je Ebu-Hurejre, r.a., rekao: "Rijeci su Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: 'Kada se uspostavi namaz, ne trcite na njega, nego uobicajeno hodite. Budite smireni i dostojanstveni; sto ste propustili, naklanjajte.'"

Lijepo je da se onaj ko ide na dzuma-namaz, okupa prije odlaska, na osnovu vjerodostojne predaje, koja se od Ebu-Hurejrea i Ebu-Seida, r.a., biljezi u oba Sahiha: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: (436) 'Kada neko od vas podje na dzumu, neka se okupa.'" Imam Ahmed citira Evsa ibn Evsa es-Sekafija da je rekao: (437) "Cuo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako kaze: 'Ko se ocisti i okupa u petak, rano ustane i medju prvima dodje, pjeske, a ne na jahalici, blizu imama i saslusa ga, a sam rijec ne progovori- za svaki ce korak imati nagradu kao sto se ima od godine dana dobrovoljnog posta i namaza.'" Ovaj je hadis u razlicitim verzijama i terminima, a sve ih navode autori cetiri sunena, a Et-Tirmizi ga smatra hasenom.

Ebu-Hurejre, r.a., kaze: "Resulullah, s.a.v.s., rekao je: (438) 'Ko se petkom okupa kao kad se okupa od dzunupluka, zatim ode u dzamiju u prvom sahatu, kao da je za kurban zaklao devu; ko ode u drugom sahatu, kao da je za kurban zaklao kravu; ko ode u trecem sahatu, kao da je za kurban zaklao rogatog ovna, u cetvrtom sahatu, kao da je zaklao kokosku, a u petom sahatu, kao da je od sebe darovao jaje. Kada imam izidje na minber, meleci dodju da bi saslusali hutbu.'" (Buharija i Muslim)

Pohvalno je obuci najljepsu odjecu, namirisati se, ocistiti zube i sutjeti slusajuci hatiba, nikoga ne uznemiravajuci. Ako sve to ispostuje i obavi dzuma-namaz, njegov je namaz iskup za grijehe koje je pocinio izmedju dvije dzume.

Znacaj dzume namaza se ogleda u tome sto je to sedmicni skup vjernika kada se iznose najnovije informacije vezane za ummet, zajednicu i pojedinca. Vidjeli smo da prisustvovanje dzumi namazu pribavlja ogromnu nagradu od Allaha dz.s., i svjedoci o imanu doticnog, a nasuprot tome neprisustvovanje dzumi namazu govori o slabosti imanskog odgoja i dovodi doticnog u opasnost da ostane bez imana. Resulullah je rekao:”Onaj ko ostavi tri dzume namaza jednu iza druge bez opravdanog razloga Allah mu srce zapecati.”

Allah dž.š. je odlikovao petak nad ostalim danima i u njemu je prilika da svaki musliman zaradi više nego u ostalim danima u sedmici, međutim mnogi ljudi ili ne znaju za te odlike ili su nemarni, pa olahko ispuštaju veliku priliku da zarade velike nagrade koje su obećane od strane najboljeg čovjeka koji je hodao po ovome dunjeluku, a koji kako kaže Uzvišeni Allah: „On (Muhammed s.a.v.s.) ne govori po svome hiru, to je samo objava koja mu se objavljuje.“ (En-Nedžm, 3-4) Spomenut ćemo samo neke od tih odlika, a na nama je da o njima razmislimo i popravimo svoje stanje i iskoristimo ovu veliku priliku da zaradimo puno dobrih djela za neznatan trud. Pa da vidimo prvo koje su odlike džume i djela koja su preporučena da se rade.

1. Petak je najbolji dan u sedmici.Prenosi se hadis od Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Najbolji dan u kome je granulo sunce je petak. U njemu je stvoren Adem, u njemu je uveden i izveden iz Dženneta, a Sudnji dan neće nastupiti osim u petak.“ (Muslim, Ebu Davud, Tirmizi..)

2. Džuma je prilika da nam Allah dž. š. oprosti neke od naših manjih grijeha kako je došlo u hadisu koji prenosi Ebu Hurejre r.a. da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko se abdesti upotpunjujući abdest, potom ode na džumu, te bude pažljivo slušao i šutio biće mu oprošteno što počini do naredne džume.“ (Muslim, Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Madže, Ibn Huzejme)...

3. Petkom ima čas u kome se uslišava dova kako se prenosi u hadisu od Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „U njemu (petak) ima čas u kome musliman ako zamoli svoga Uzvišenog Gospodara za nešto daće mu.“ (Buhari, Muslim)

4. Odlazak na džumu se nagrađuje džennetom kako se prenosi u hadisu od Ebu Seida el Hudrija da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „ Ko uradi sljedećih pet stvari u jednom danu Alah će ga upisati među džennetlije: ko posjeti bolesnika, prisustvuje dženazi, posti, ode na džumu i ko oslobodi roba.“ (Ibn Hiban, Ebu Jala, Hejsemi, hadis je dobar)

5. Svaki korak do džume vrednuje se kao djela učinjena u jednoj godini, a to se spominje u hadisu od Evses-Sekafi r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko opere svoju glavu i okupa se petkom, potom porani na džumu namaz idući pješice, ne koristeći prevozno sredstvo, zatim se približi imamu i pažljivo sluša, imaće nagradu za svaki korak godinu dana posta i namaza.“ (Nesai, Tirmizi, Ebu Davud, Ibn Madže, Ahmed i dr, hadis je po ocjeni Hakima sahih, a po ocjeni Tirmizija, Nevevija i šejha Albanija dobar)

6. Onaj ko umre uoči petka ili u petak sačuvan je kaburskih iskušenja, kao što je došlo u hadisu od Abdullaha ibn Amr r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Svaki musliman koji umre petkom ili uoči petka biće sačuvan kaburskih iskušenja.“ (Tirmizi, Ahmed, Asbehani i po ocjeni šejha Albanija hadis je dobar)

7. Stepen vjernika na Sudnjem danu ovisi vremenu njegovog odlaska na džumu. U hadisu od Abdullah ibn Mesuda: r.a. se prenosi da je Poslanik s.a.v.s. rekao „ Ljudi će na Sudnjem danu biti u Allahovoj blizini shodno odlasku na džumu. Prvo ko porani, potom naredni, potom naredni.“ (Ibn Madže, Taberani, i drugi, neka ulema je prigovorila vjerodostojnosti ove predaje, a neki su je ocjenili kao dobrom) 8. Džuma namaz je dokaz našeg imana ili licemjerstva kao što je došlo u hadisu da je Poslanik s.a.v.s. rekao „Ko ostavi tri džume bez opravdanog razloga on je licemjer.“ (Ibn Huzejme, Ibn Hiban, Albani rekao da je sahih). Abdullah ibn Abbas r.a. je rekao: „Ko ostavi tri džume uzastopno taj je napustio islam.“

Neki od postupaka koje je lijepo raditi petkom, a mnogi ih olahko shvataju i propuštaju, a u njima je velika nagrada

1. Okupati se prije džume, namirisati se i oprati zube, po mogućnost misvakom, kao što je došlo u mnogim hadisima, a jedan od njih je od Ebu Seid el-Hudrija r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Kupanje petkom je obaveza svakom punoljetniku, te da očisti zube misvakom i da se namiriše ukoliko je mogućnosti.“ (Buhari i Muslim)

2. Donositi salavat na Poslanika s.a.v.s kao što se prenosi u hadisu od Enesa ibn Malik r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Obilujte salavatima na mene petkom i uoči petka jer ko donese na mene jedan, Allah će na na njega donijeti deset salavata.“ (Bejheki, sa dobrim lancem prenosioca)

3. Proučiti suru El-Kehf (Pećina) kao što se prenosi u hadisu od Ebu Seida el Hudrija da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko prouči petkom suru El-Kehf biće mu svijetlo do naredne džume.“ (Hakim, sahih)

4. Poraniti na džumu kao što se prenosi od Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko se okupa petkom kao što se kupa od dženabeta, potom porani kao da je prinio žrtvu deve, ko ode u drugom satu ima nagradu kao onaj ko prinese kravu za žrtvu, a ko ode u trećem kao da je prinio žrtvu ovce. Ko ode u četvrtom satu kao da je prinio žrtvu kokoši, a ko ode u petom satu kao da je oprinio jaje, pa kada se popne imam na minber dođu meleki da slušaju opomenu.“ (Buhari i Muslim).

5. Ići na džumu pješice i zauzeti prvi saff kao što je došlo u hadisu koji smo već citirali, a koji glasi: „Ko opere svoju glavu i okupa se petkom, potom porani na džumu namaz idući pješice, ne koristeći prevozno sredstvo, zatim se približi imamu i pažljivo sluša, imaće nagradu za svaki korak godinu dana posta i namaza.“ (Nesai, Tirmizi, Ebu Davud, Ibn Madže, Ahmed i dr, hadis je po ocjeni Hakima sahih, a po ocjeni Tirmizija, Nevevija i šejha Albanija dobar)

6. Što više klanjati dobrovoljne namaze prije nastupa džumanskog vremena, to jest prije nego što se prouči ezan za džumu namaz, kao što stoji u hadisu koji prenosi Ebu Hurejre r.a u kojem je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko se okupa potom ode na džumu pa klanja koliko bude u mogućnosti i bude šutio dok imam ne završi sa hutbom, zatim klanja za njim , biće mu oprošteno ono što počini između dvije džume.“ (Muslima) – Imam Nevevi u komentaru citiranog hadisa kaže: „U njemu je dokaz da je klanjanje dobrovljnih namaza prije izlaska imama na minber sunnet i to je mišljenje većine učenjaka.“ Na osnovu prethodno spomenutog jasno se vide propusti klanjača koji razgovaraju ispred džamije i ne ulaze u nju sve do ezana.

7. Za vrijeme dok imam drži hutbu, ne smije se pričati, jer je to razlog da čovjeku propadne džuma namaz, kao što je došlo u hadisu od Ebu Hurejre r.a da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko kaže svome bratu:“Šuti!“ dok imam drži hutbu počinio je legv (besposlicu i besmiclicu)“ (Buhari i Muslim) Iz ovog hadisa se vidi da čak i onaj koji kaže svome bratu da šuti dok ovaj priča da je pokvario svoju džumu, pa šta je tek sa onim koji to radi?

8. Zabranjeno je dići nekoga sa mjesta na kome sjedi, a potom sjesti na njega. Ibn Omer r.a. je rekao: „Poslanik s.a.v.s je zabranio da čovjek digne svoga brata sa mjesta na kome on sjedi, potom da sjedne na njega.“ Nafia je rekao da se to odnosi na džumu i mimo džume namaza (Buhari, Muslim) Znači da u džamiji nema povlaštenog mjesta niti rezervacije za „povlaštene“ za nikoga, već se muslimani trebaju navikavati dolaziti ranije i zauzimati prve saffove, jer kao što smo vidjeli to je i bolje i vrednije.

Za kraj ovog našeg kazivanja navešćemo hadis koji je naše mjerilo koliko nam je vrijedna džuma namaz i koliko imamo od nje, a taj hadis prenosi Abdullah ibn Amr r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Tri vrste ljudi dolaze na džumu. Prvi je čovjek koji beskorisno priča i on namaza nema ima ono što je pričao.
Drugi je čovjek koji dođe, moli Allaha i doziva Ga. Ako hoće Allah će mu dati ono što traži ili će mu uskratiti. Treći je čovjek koji šuti i ne ometa druge muslimane koračajući preko njihovih glava.
Tome će njegova džuma biti iskupina do naredne džume.“ (Ebu davud, Ahmed...)

Pa dragi brate vidi ima li išta što ti fali od tvoje džume, pa je upotpuni, nemoj da budeš od onih koji će od svoga namaza imati samo izgubljeno vrijeme. Na kraju naša dova je: „Hvala Allahu Gospodaru svjetova.
Molim Allaha Uzvisenog da nas ucini od onih koji ga se boje i javno i tajno, koji su samo Njemu i njegovom Poslaniku pokoravaju i koji se samo na Allaha uzdaju i oslanjaju.

Allahumme Amin.



16.05.2020.

Zadnja trecina Ramazna i noc vrijednija od hiljadu mjeseci-Noc Lejletul-Kadr

Bismillahir-Rahmanir-Rahim''
Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!



Zadnja trecina Ramazna i noc vrijednija od hiljadu mjeseci-Noc Lejletul-Kadr



Zadnja trećina ramazana je nastupila, a šta je sa nama, da li smo čvrsto odlučili da ove godine ne dozvolimo da nam promakne to veliko dobro o kojem Allahov miljenik kaže: “Došao vam je blagoslovljeni mjesec, u njemu je noć koja je bolja od hiljadu mjeseci. Kome bude uskraćeno dobro ove noći, uskraćeno mu je svako dobro, a neće biti uskraćeno osim pravom nesretniku.“ (Ibn Madžde od Enesa ibn Malika, br, 1644 – njegovu vjerodostojnost je potvrdio šejh Albani i kazao; hasenun-sahih.)

Da li smo, o Allahovi robovi, ikada istinski razmišljali o veličini Allahove blagodati prema nama, to što nam je podario ovu blagoslovljenu i veličanstvenu noć i to što nas je poživio do ove velike sezone i na taj način nam dao priliku da zaslužimo obećane nagrade, onima koji provedu ovu noć u ibadetu? Da smo istinski razmišljali o veličini te blagodati i veličini te noći ne bi sebi dopustili da nespremni dočekamo vrijeme u kojem je Poslanik, alejhi selam, preporučio njeno traženje, zadnjih deset dana ramazana.

Da li ćemo svojim gafletom i nemarom biti meðu pravim nesretnicima, spomenutih u ovom hadisu, ili ćemo se ugledati u Allahovog miljenika, ozbiljno zavrnuti rukave, i odlučiti da ove godine provedemo ovu noć u ibadetu Uzvišenom Allahu. Ne bi li na taj način zaslužili obećanu nagradu, spomenutu u riječima Allahova miljenika, riječima koje svako od nas zna napamet: “Ko provede noć lejletul-kadra u ibadetu, vjerujući u njen blagoslov, tražeći na taj način nagradu od Uzvišenog, biti će mu oprošteni prijašnji grijesi“ (Buharija i Muslim od Ebu Hurejre r.a.)

Uzvišeni Allah, nakon što je na početku sure El-Kadr spomenuo činjenicu da je Kur'an objavljen u Noći kadra, postavlja pitanje koje bi u ljudskoj duši trebalo pobuditi interesovanje za odgovorom: ''A šta ti misliš šta je Noć kadr?'' Nakon toga dolazi odgovor koji na jednostavan način pojašnjava vrijednost ove noć: ''Noć kadr bolja je od hiljadu mjeseci.'’ Islamski učenjaci – tumači Kur'ana, pojašnjavajući ovaj ajet, kažu: ''Ibadet u Noći kadra bolji je od ibadeta u hiljadu mjeseci (bolji od ibadeta u osamdeset i tri godine) u kojem nema Noći kadra.''

Identična osobenost ove noći spomenuta je u riječima Allahovog Poslanika: “Došao vam je blagoslovljeni mjesec, u njemu je noć koja je bolja od hiljadu mjeseci. Kome bude uskraćeno dobro ove noći, uskraćeno mu je svako dobro, a neće biti uskraćeno osim pravom nesretniku.“ (Ibn Madžde od Enesa ibn Malika, br. 1644, njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani i kazao: hasenun-sahih)
Spomenuta nagrada – osobenost nije jedina nagrada koja se vezuje za ovu noć. U sunnetu Allahovog Poslanika također je spomenuta nagradu za onoga koji ovu noć provede u ibadetu. Kazao je Allahov Poslanik: ''Ko Noć kadra provede u kijamu (klanjajući namaz), vjerujući u njen blagoslov, tražeći na taj način nagradu od Uzvišenog, bit će mu oprošteni prijašnji grijesi.'' (Buharija i Muslim od Ebu Hurejre, r.a.)
Zbog veličine i bitnosti ove noći, vjernik bi trebao poznavati najosnovnije propise vezane za ovu noć, a to sve s ciljem kako bi bio od onih koji će na najpotpuniji način pokupiti obećanu nagradu za ibadet u ovoj noći.
U nastavku ćemo navesti neke najosnovnije propise koje bi pogledu Noći kadra trebao poznavati svaki vjernik.

Kada je noć Lejletul-kadr?

Jedno od najbitnijih pitanja vezanih za ovo poglavlje jeste i pitanje: Kada je noć Lejletul-kadr?
Veliki broj učenjaka smatrao je da je Lejletul-kadr dvadeset i sedma noć ramazana. Ovo mišljenje definitivno je najrasprostranjenije među širokim muslimanskim masama u cijelom svijetu. Međutim, smatram da ljude ne treba ograničavati na ubjeđenje da je Lejletu-kadr u istoj noći svake godine, jer to mišljenje sadrži određene manjkavosti. Mnogi ljudi smatraju da će sigurno osvanuti oproštenih grijeha ako tu noć provedu u ibadetu i da u drugim noćima ne treba ibadetiti.
Hadisi Allahovog Poslanika jasno ukazuju na to da je Lejletul-kadr u zadnjoj trećini mjeseca ramazana. Kazao je Allahov Poslanik: ''Tražite Lejletul-kadr u zadnjoj trećini mjeseca ramazana.'' (Tirmizi od Aiše, r.a., a šejh Albani smatrao ga je vjerodostojnim)

U drugim hadisima Allahov Poslanik pojasnio je citirani hadis i preporučio traganje za Noći kadra u neparnim noćima zadnje trećine mjeseca ramazana. Kazao je Allahov Poslanik: ''Trudite se tražeći noć Lejletul-kadr u neparnim noćima zadnjih deset dana ramazana.'' (Buharija i Muslim od Aiše, r.a.)
Mnogo je rivajeta i hadisa koji preciziraju Noć kadra. U nekima je to dvadeset prva noć, u nekima dvadeset treća, u nekima dvadeset sedma i u nekima dvadeset deveta. Kako ispravno shvatiti ove hadise i kao pomiriti prividnu koliziju između spomenutih hadisa? Imam En-Nevevi kazao je u Medžmu'u: “Ne postoji drugi način da se pomiri prividna kontradiktornost između hadisa spomenutih u ovom poglavlju osim na način da se kaže da Noć kadr nije fiksna u istoj noći svake godine, već je prelazna iz godine u godinu.'' (6 tom, str. 316)
Zbog toga vjernik ne bi trebao da se poigrava sa spomenutom nagradom i ne bi trebao smatrati da je Noć kadra samo u nekoj od noći iz zadnje trećine ramazana. Naprotiv, trebao bi da minimalno sve neparne noći zadnje trećine ramazana provede u ibadetu, u želji za postizanjem spomenute nagrade.

Šta činiti u Noći kadra?

Iz citiranih hadisa vidjeli smo da je ibadet u ovoj noći vredniji od ibadeta u hiljadu mjeseci u kojima nema ove noći. Pitanje koje se nameće samo po sebi glasi: Kojim ibadetima ispuniti Noć kadra?
Islamski učenjaci spomenuli su tri vrste ibadeta kojima, između ostalih, čovjek može upotpuniti ovu blagoslovljenu noć:
1.Namaz; kazao je Allahov Poslanik: 'Ko provede Noć kadra u kijamu (klanjajući namaz), vjerujući u njen blagoslov, tražeći na taj način nagradu od Uzvišenog, bit će mu oprošteni prijašnji grijesi.’' Cijela noć općenito je vrijeme u kojem je dozvoljeno klanjati nafila-namaz, stoga vjernik treba da Noć kadra u što većoj mjeri provede u namazu.

2-Dova i zikr – spominjanje Allaha; dova i zikr su općenito propisani, a posebno dova koja je spomenuta u hadisu Aiše, r.a. Naime, Aiša, r.a., upitala je Allahovog Poslanika: ''Allahov Poslaniče, kada bih znala da je Noć kadra, šta bih dovila Allahu u toj noći?'' Na to je Allahov Poslanik rekao:

اللَّهُمَّ إِنَّكَ عَفُوٌّ تُحِبُّ الْعَفْوَ فَاعْفُ عَنِّي

''Reci: 'Allahumme inneke Afuvun tuhibbul-afve fa'fu 'anni' /

'Gospodaru moj, Ti si onaj koji prašta i voliš opraštanje, zato Te molim da meni oprostiš.''' (
Tirmizi, od Aiše, r.a., a vjerodostojnim ga je ocijenio šejh Albani)

Ovaj hadis nedvosmisleno ukazuje na propisanost upućivanja dove Allahu u ovoj blagoslovljenoj noći.

3-Učenje Kur'ana; mjesec ramazan općenito je mjesec druženja sa Kur'anom, naročito u Noći kadra, kada je ibadet bolji i vredniji.

Šta je bolje od Noći kadra?

U hadisima Allahovog Poslanika nije spomenuto nijedno drugo djelo koje je na većem nivou od kijama (stajanja u namazu) u toku Noći kadra, pa makar to stajanje bilo na mjestu gdje je namaz vredniji od stotinu hiljada namaza obavljenih na drugom mjestu, kod Crnog kamena u svetom Hramu u Mekki.
Prenosi se od Mudžahida da je Ebu Hurejre, r.a., bio na bojnom polju, dakle u džihadu, pa su svi ostali ljudi, po završetku stražarske smjene, počeli da napuštaju mjesto stražarenja, a Ebu Hurejre, r.a., ostao je da stražari. U tom momentu pored je njega naišao čovjek i kazao: ''Zašto si ostao da stražariš?'' Ebu Hurejre, r.a., kazao je: ''Čuo sam Allahovog Poslanika da je rekao: 'Stajanje na Allahovom putu, makar jedan momenat, bolje je od stajanja u Noći kadra kod Crnog kamena.“ (Bejheki u Šuabul-iman, hadis br. 4286; Ibn Hiban u svome Sahihu, hadis br. 4603, njegovu vjerodostojnost potvrdio je Šuajb Arnaut u opaskama na istu knjigu. Šejh Albani ocijenio je ovaj hadis vjerodostojnim u više svojih knjiga)

Žena u periodu mjesečnice i Noć kadra?

Određeni broj ljudi smatra da ženi u periodu mjesečnice nije propisano traganje za ovom blagoslovljenom noći u zadnjoj trećini mjeseca ramazana i da ona ne može da ibadeti. Ovakvo ubjeđenje je neutemeljeno. Žena u periodu mjesečnice potpada pod opći pojam riječi Allahovog Poslanika: ''Trudite se tražeći Lejletul-kadr u neparnim noćima zadnjih deset dana ramazana.'' To što žena u tom periodu ne može da klanja namaz, nije nikakav dokaz da ona ne može da ibadeti na drugi način ibadetom za čiju valjanost nije uvjetovana pravna čistoća.

Žena u tom periodu može da zikri – spominje Allaha, da ibadeti upućujući dovu Uzvišenom Allahu za sve ovodunjalučke i ahiretske potrebe, kao što joj je, po ispravnom mišljenju učenjaka, dozvoljeno da uči Kur'an bez direktnog doticanja mushafa. Stoga možemo kazati da nema potrebe da žena pije pilule kojima će odgoditi nastupanje mjesečnice s ciljem ibadeta u toj noći. Ibadet u Noći kadra nije ograničen na namaz, već obuhvata činjenje bilo kojeg ibadeta.

Kako prepoznati Noć kadra?

Pitanje koje postavlja veliki broj ljudi u vezi ove tematike jeste i pitanje pokazatelja Noći kadra. Odgovor na to pitanje izričito treba tražiti u objavi, jer je na drugi način nemoguće govoriti o toj tematici. Ako pogledamo hadise Allahovog Poslanika, vidjet ćemo da postoje dvije vrste pokazatelja Noći kadra: pokazatelji koji se vide u toku noći i pokazatelji koji se vide po završetku Noći kadra.

Allahov Poslanik, opisujući Noć kadra, rekao je: ''Pokazatelji Noći kadra ukazuju da je to noć čista vedra, kao da je u njoj blistavi mjesec, noć mirna i blaga, niti topla niti hladna, u toj noći zvijezdama nije dozvoljeno da gađaju sve dok ne svane. Također, sunce tog jutra izlazi bez sunčevih zraka, kao mjesec u noći uštapa, a šejtanima nije dozvoljeno da tog dan izađu sa njim.'' (Ahmed, od Ubade ibn Samita, r.a. Kazao je Šejh Šuajb Arnaut u opaskama na Musned imam Ahmeda, nakon ovog hadisa: ''Prvi dio hadisa je hasen – dobar, a drugi dio mogao bi da bude dobar – hasen zbog drugih predaja koje ga pojačavaju, a sened ovog hadisa je slab – daif)

http://www.youtube.com/watch?v=FZu_b6d8thU

https://www.youtube.com/watch?v=euA4vBBSykI

 

https://www.youtube.com/watch?v=-g2t_RFTGfA

 


Allahov robe,nezaboravi samo jedno da svake minute melek smrti moze doci,a mozda neces imati mogucnosti docekati iduci Ramazan i ovu bloagodati Allahove milosti i oprosta! Razmisli koliko si propustio u ovom svom prolaznom zivotu i kako i gdje! Uz naravno harame a zasto to opet raditi ? Reci vec jednom STOP sebi i sejtanu koji je uz tebe i noc i dan sve do kabura! Iskoristi i prije Ramazana i u Ramazanu i nakon svoj zivot u ibadeti-pokornosti i obozavaanju samo Uzvisnom koji ti nareduje samo hajr i dobro a zabranjuje ono sto nije dobro vjeruj po tebe! Kako provede Ramazan? Opet uz televiziju i serije,internet-chetanje i facebook subhnallah! A zasto opet tako,i zasto opet tako! Pa Allah ti podario el hamdu lillah zdrav zivot,razum,zdravu porodicu,imetak i ovaj mijesec i njegovu vrijednost a nisi ni to u stanju da se okanis televizora,interneta i telefona-( gibeta-traca,nemimeta-prenosenje tudjih rijeci rekla kazala,porvaranja-taj uradio to a onaj ono !!!) Kao da nemas svoje kusnje pa ti sve ravno do mora pa samo udri po haramu i gledaj sto vise grijeha da pokupis ili ces vise pameti doci i reci :''Ja Rabb kajem se ,oprosti mi i uputi me na put sa kojem cu se tebi pribliziti i da budes zadovoljan sa mnom...'' Ja savijetujem sebe i sve vas,smrt je bliza od kragne za vratom a kada melek smrti dodje rado bi se samo makar minutu vratili na dunjaluk da uradimo sto vise dobrocinstva a nema robe nazad dok nas sviju Allah neprozivi na sudnjem danu! Pa evo dala ti se prilika i necekaj smrt i sudnji dan,nego radi nesto ! Ugasi televizor,iskljuci telefon i smanji razgovore samo na nuzne-nuzne! Mani se interneta i prijatelja i prijateljica na Msn,pal talku i facebook i pokaj se imas priliku jer ovih zadnji deset dana Allah oslobadja od Dzehennemske vatre pa pokaj se,cini puno isitgfar-pokajanje,dovi-moli za sebe i druge,zikri-velicaj Allaha nadajuci se nagradi,radi puno dobrocinstva u ime Allaha,uci Kur'an,ibadet cini i negubi nadu u Allahovu milost i oprost robe NIKAD!!!

Gospodaru naš, učini nas od onih koji će u ibadetu provesti Noć kadra! Gospodaru naš, učini nas od onih koji će pokupiti obećane nagrade za ibadet u Noći kadra! Amin!

Allahu moj, tražim najbolje što se traži, molim za najbolju nagradu-oprost,milost i Dzennet, a najbolji uspjeh, za najbolje djelo, za najbolju nagradu, za najbolji život i za najbolju smrt. Učvrsti me i otežaj vagu mojih dobrih djela. Utvrdi moje vjerovanje i podigni moje stepene. Primi moj namaz i oprosti mi moje grijehe. Podari mi najveće deredže u Džennetu. Amin!

Allahu moj, molim te za početna i završna dobra, sveukupno dobro, njegov početak i njegov kraj, ucini me iskrenom i ucini da svako moje djelo bude samo radi Tebe i priblizavanja Tebi, i podari mi Svojom milosti samo i pomoci najviše stepene u Džennetu. Amin!

Allahu moj, podari mi najbolje s čim dolazim, najbolje što radim, najbolje što činim, najbolje što krijem, najbolje što pokazujem i najveće stepene u Džennetu. Amin!

Allahu moj, molim te da mi podigneš ugled, da mi oprostiš teret (grijeha), da popraviš moje stanje, očistiš moje srce, sačuvaš me zla ljudi i Dzinna, osvijetliš moje srce, oprostiš mi moje grijehe i podari mi visoke stepene u Džennetu. Amin!

Allahu moj, molim Te da mi blagosloviš moj sluh, moj vid, moj ruh, moj ahlak (moral), moju porodicu, moj život, moju smrt, moja djela i primi moja dobra djela. Podari mi visoke stepene Dženneta, Amin!

Gospodaru naš, našu bol zamijeni utjehom, tugu radošću, a strah sigurnošću.
Gospodaru naš, neka jekin zgasne požudu srca, neka rijeka imana utrne žar duše.
Allahu Uzviseni, umornim očima podari siguran san, nemirnim dušama spokoj i obraduj ih skorom pobjedom.
Allahu, nek Tvoj nur prosvijetli izgubljene oči, neka zalutali nađu Tvoj put, a izgubljeni nađu Tvoju uputu,mir i spas.-Amin!

Gospodaru naš, neka istinska zora Tvoje svjetlosti odagna šejtanska šaputanja, neka istina prevlada zlo u nama i neka Tvoja vojska odbrane skrši swe spletke šejtanske.
Bože, sačuvj nas od tuge i brige, a iz naših duša odagnaj nemir.
Samo se Tebe bojimo, Tebi robujemo, na Tebe se oslanjamo i od Tebe pomoć tražimo.
Ti si naš Gospodar i Zaštitnik, pa divnog li Gospodara i Pomagača.!!

 

10.05.2020.

Sta je to Kur’an ?

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

 

Sta je to Kur’an ?

 

Nema sumnje da su se mnogi pitali: Šta je to Kur’an? Ta riječ, to ime, toliko puta spomenuto i citirano, u mnogim muslimanima raspiruje najljepše osjećaje, sjećanja i razmišljanja. Pa i pored toga što su muslimani pupčanom vrpcom vezani za Kur’an i što je on sastavni dio svakog momenta njihovih života, samo rijetki uspijevaju precizno i tačno govoriti o njemu. Ovaj tekst je pokušaj da se ukratko upoznamo s Kur’anom i ponovimo ono što je ranije naučeno.


Kur’an vlastito ime posljednje Allahove Objave ljudima, prema stavu jedne grupe islamskih učenjaka. Prema ovom stavu, Kur’an je ime koje nije izvedeno, nego je Allah, dž.š., Svoju posljednju Objavu tako nazvao – slično imenima ranijih objava – Tevrat, Zebur, Indžil. Neki drugi riječ „Kur’an“ deriviraju iz pojedinih glagola poput qare’e značenju „sakupiti“ ili od istog korijena u značenju „čitati“, ali aramejskog porijekla. Značenje riječi Kur’an u smislu učenja i čitanja upućuje da je to knjiga koja će biti čitana i učenja, a zatim proučavana, a značenje „sakupiti“ upućuje na do da je Kur’an skup svih prijašnjih objava, kao i skup svega što je potrebno čovječanstvu u smislu upute do Sudnjeg dana. I zbilja, nema trenutka na zemlji a da neko ne uči Kur’an i svoje srce napaja sa najčistijeg izvora upute i mudrosti.


Kur’an je Allahov, dž.š., govor, objavljen Njegovom posljednjem poslaniku, Muhammedu, s.a.v.s. Kur’an je mu’džiza (natprirodno djelo) izrazom i značenjem, a samo njegovo učenje predstavlja ibadet. Prenesen je (do nas) tevatur predajom (doslovno i precizno ga prenosi toliki broj ljudi da je nemoguće da su se složili u laži), zapisan je u zbirci, Mushafu od početka sure El-Fatiha do kraja sure En-Nas.


Navedena definicija sadrži nekoliko važnih detalja koje trebamo pojasniti. Najprije, Kur’an je Allahov, dž.š., govor. U njemu nema riječi Muhammeda, s.a.v.s., ashaba (njegovih savremenika koji su ga sreli) ili nekoga iz generacija poslije njih. To nisu riječi pjesnika ili govor nekog proroka. Kur’an je, dakle, Govor Gospodara svjetova! „A zašto oni ne razmisle o Kur’anu? Da je on od nekog drugog, a ne od Allaha, sigurno bi u njemu našli mnoge protivrječnosti.“ (En-Nisa’, 82.)

Objava Kur’ana počinje 610. godine. Muhammed, a.s., je, naime,  često razmišljao o tome da postoji samo jedan Bog, Stvoritelj Sunca, Mjeseca, Zemlje, neba i svih živih bića, i da svi ljudi trebaju samo Njega obožavati. On bi često napuštao rodnu Mekku i odlazio u pećinu na planini Hira. Tamo je volio biti sam, daleko od svih dunjalučkih misli i životne svakodnevice. U svojoj četrdesetoj godini Muhammed, s.a.v.s. je ponovo napustio Mekku da bi u se osamio u pećini i razmišljao o Stvoritelju. U posljednjoj trećini mjeseca ramazana, u jednoj od neparnih noći (lejletu’l-Qadr), Allah, dž.š., je počeo objavljivati Svoju poruku čovječanstvu preko Muhammeda, s.a.v.s., šaljući Svoga izaslanika, plemenitog meleka po imenu Džibril. Taj melek se pojavio Muhammedu, s.a.v.s., u pećini i zapovijedio mu: „Uči, čitaj, proučavaj…“ Prvih pet ajeta sure El-’Aleq koji su objavljeni tom prilikom predstavljaju prvi imperativ u Božjoj objavi muslimanima. Poznati egipatski islamski učenjak i da’ija, Amr Halid, govoreći o samom događaju i početku objavljivanje Kur’ana kaže: „Silazak objave Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., u pećini Hira ima više aspekata. Objava se dogodila na udaljenom i teško pristupačnom mjestu, a nije se dogodila u veličanstvenom dvorcu! Uzvišeni Allah želi nas podučiti da početak vjere opstoji na snazi razmišljanja i poslanice, a ne na vanjskim i prolaznim stvarima, koje nemaju vrijednosti, osim kod onih koji nemaju razuma i koji razumiju samo ono što je njima dostupno i vidljivo. Oni su daleko od shvaćanja svega onoga što ne mogu vidjeti…“

Kada kažemo da je Kur’an mu’džiza, mislimo na to da je kompletna njegova struktura, svaki harf, ajet i sura, izrazom i značenjem nešto što je nemoguće oponašati ili doći s nečim sličnim. Kur’an postavlja izazov pred sve one koji sumnjaju u to da je on od Allaha, dž.š., i kaže: „A ako sumnjate u ono što objavljujemo robu Svome, načinite vi jednu suru sličnu objavljenim njemu, a pozovite i božanstva vaša, osim Allaha, ako istinu govorite. Pa ako ne učinite, a nećete učiniti, onda se čuvajte vatre za nevjernike pripremljene, čije će gorivo biti ljudi i kamenje.“ (El-Beqare, 23-24.)

Naglašava se da je Kur’an jedina knjiga za muslimane koju je ibadet učiti (djelo služenja, robovanja Uzvišenom Allahu za koje se stiču posebne nagrade). Ova osobenost Kur’ana je podsticaj milionima muslimana koji uče Kur’an i nadaju se nagradi Uzvišenog Allaha iako ne znaju nijednu riječ arapskog jezika i vjerovatno ne razumiju, osim pomnog iščitavanja prijevoda, ono što uče. Uzvišeni Allah kaže: „Oni koji Allahovu Knjigu čitaju i molitvu obavljaju i od onoga čime ih Mi opskrbljujemo udjeljuju, i tajno i javno, mogu se nadati nagradi koja neće nestati da ih On prema onome što su radili nagradi i još im iz obilja Svoga dâ, jer On mnogo prašta i blagodaran je.” (Fatir, 29-30.)

Prenosi se od Ebu-Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Ko posluša učenje jednog ajeta Knjige Uzvišenog Allaha, bit će mu upisana dva dobra djela, a ko prouči jedan ajet bit mu će svjetlost na Sudnjem danu.“ (Hadis bilježi imam Ahmed u Musnedu.)

Abdullah ibn Mes’ud, poznati ashab Muhammeda, s.a.v.s., je rekao: „Traži srce u tri situacije: prilikom slušanja učenja Kur’ana, na mjestima gdje se čini zikr i stiče korisno znanje ili u trenucima osame, pa – ako tu ne nađeš tvoje srce, zamoli Allaha da ti podari srce jer ga nemaš.“

Muhammed, s.a.v.s., je dosljedno, potpuno precizno i bez ikakvih izmjena ljudima prenosio svaki objavljeni harf, a oni su to pamtili i zapisivali na njima dostupnim materijalima. Imajmo na umu da je Kur’an čuvan na dva načina: učenjem napamet i zapisivanjem. Ova metoda je onemogućila bilo kakve izmjene kur’anskog teksta. Kolika se pažnja posvećivala čuvanju Kur’ana i njegovom izučavanju možda najbolje govori činjenica da je u jednoj vojnom pohodu poginulo oko 70 hafiza Kur’ana (hafiz je osoba koja zna cijeli Kur’an napamet)!

Kad je Božiji Poslanik ostavio ovaj zemaljski život, Kur’an je bio potpuno napisan i potpuno sačuvan, samo nije bio u jednu zbirku ili cjelinu sakupljen i sabran. Ovo nije bilo ni moguće, jer da bi se to učinilo potrebno je bilo da prestane Objava dolaziti. Dok je Muhammed, s.a.v.s., bio živ Objava je dolazila i ovako šta nije se moglo dogoditi. Samo nakon preseljenja Muhammeda, s.a.v.s., u vječni život, Božija Objava se mogla u jednu zbirku sabrati. Na prijedlog drugog halife, hazreti Omera, iz bojazni da nakon gubitka velikog broja hafiza u spomenutoj bici ne uslijedi nešto slično ili da se radikalno smanji broj osoba koje su znale Kur’an napamet, kao i zbog činjenice da Kur’an još uvijek nije bio sabran u jednu zbirku,  Ebu Bekr, prvi halifa, pozvao je Muhammedovog, s.a.v.s., ličnog pisara, Zejda ibn Sabita, r.a., koji je redovno pisao objavu kada bi dolazila Muhammedu, s.a.v.s., da se prihvati teškog, odgovornog i časnog zadatka sabiranja Kur’ana u jednu zbirku, što je on uspješno obavio. Za vrijeme hazreti Osmana, trećeg halife, Kur’an je prepisan u nekoliko primjeraka koji su zatim preneseni u razne dijelove islamskog svijeta kako bi se otklonila svaka mogućnost pogrešnog učenja. Sve ovo je potvrda i pojašnjenje kur’anskog ajeta: „Mi, uistinu, Kur’an objavljujemo i zaista ćemo Mi nad njim bdjeti!“ (El-Hidžr, 9.)

Kur’an se sastoji od 114 sura (najbliži prijevod riječi „sura“ može biti „poglavlje“, ali je svakako nepotpuno i neprecizno jer se kur’anske sure potpuno razlikuju od poglavlja u nekom napisanom djelu, što je tema nekog drugog opširnijeg rada). Sure su sastavljene iz ajeta čiji broj prelazi 6000 (u literaturi se, zbog različitih metoda brojanja ajeta, može naići preciziran broj 6236 ili 6666). Prva kur’anska sura je El-Fatiha. Svakoj suri dat je naslov koji ima simbolično značenje. Poglavlja nisu poredana po hronološkom redu (za kojeg se vjeruje da je redoslijed njihovog objavljivanja). Nakon uvodne sure El-Fatiha, Kur’an nastavlja najdužom, a završava najkraćim surama.

Šta Allah, dž.š., kaže o Kur’anu?

Navest ćemo samo nekoliko kur’anskih ajeta:

„I kunem se časom kad se zvijezde gube – a to je, da znate, zakletva velika, on je, zaista, Kur’an plemeniti u Knjizi brižljivo čuvanoj – dodirnuti ga smiju samo oni koji su čisti, on je Objava od Gospodara svjetova. Pa, kako ovaj govor omalovažavate i umjesto zahvalnosti što vam je hrana darovana – vi u njega ne vjerujete?“ (El-Waqi’a, 75-82.)

„Ovaj Kur’an vodi jedinom ispravnom putu, i vjernicima koji čine dobra djela donosi radosnu vijest da ih čeka nagrada velika, a da smo za one koji u onaj svijet ne vjeruju – bolnu patnju pripremili.“ (El-Isra’, 9-10.)

Alija ibn Ebi Talib, r.a., zet Muhammeda, s.a.v.s., u svom opisu Kur’ana, kaže: “U njemu (Kur’anu) je sud o onome što je među vama, vijest o onome što je bilo prije vas i naviješće onoga što će biti poslije vas. On je jasni govori, a ne lakrdija i onog ko ga ostavi iz oholosti, Allah će uništiti, a onog ko traži uputu u nečemu drugom, Allah će ostaviti u zabludi.”

Mjesec ramazan je najbolja prilika da čovjek poboljša svoju vezu sa Kur’anom. Povratak Kur’anu nije dobrovoljno djelo, stvar ličnog izbora ili pitanje nekog unutrašnjeg osjećaja. Za muslimana taj povratak predstavlja potvrđivanje pripadnosti islamu.



03.05.2020.

Ti se pouzdaj u Živog, koji ne može umrijeti'' (El-Furkan, 58)

Bismillahir-Rahmanir-Rahim
Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

''Ti se pouzdaj u Živog, koji ne može umrijeti'' (El-Furkan, 58)

Čovjek često odgađa i odugovlači sve dok ne dođe vrijeme kada pokajanje neće biti od koristi. To se desi onda kada čovjek izgubi mogućnost izbora pa čini tevbu vidjevši u njoj jedini izlaz, kao što je to učinio faraon kada je, u trenutku utapanja, rekao da vjeruje u Boga u kojeg vjeruju sinovi Israilovi. Božiji odgovor bio je jasan: ''Zar sada, a prije si neposlušan bio i razdor sijao?!'' (Junus, 91)


Žudiš li za iskrenim savjetnikom – neka to bude Kur'an, tražiš li prijatno društvo – neka to budu meleki, želiš li onoga ko će te voljeti – Allah je u srcima onih koji Ga vole, čezneš li za opskrbom – iskrena vjera u Allaha je najljepša opskrba.

Slijedi ono što je jasno i korisno

Allah, dž.š., objavio je Davudu: ''O Davude, tako mi Moje veličine i slave, ko god mi se od Mojih robova iskrenog nijjeta obrati za pomoć, makar mu sedam nebesa i sedam zemalja i svi koji su na njima pravili spletke, Ja ću ga od njih zaštititi i izlaz mu dati, i, tako mi Moje veličine i slave, ko god se od Mojih robova pouzda u nekog drugog mimo Mene, uništit ću ga gdje god da se nalazio''. Allah je objavio Musau, a.s.: ''O Musa, sa pet riječi ću ti završiti objavu Tevrata. Ako po njima budeš radio, bit će ti od velike koristi, a ako ne, onda ti neće koristiti: prvo, budi siguran da ti je nafaka propisana jer Moje riznice su pune i ne mogu se isprazniti; drugo, ne boj se moćnika jer je jedino Moja moć vječna i ne prolazi; treće, ne odustaj od borbe protiv šejtana sve dok ti je duša u tijelu jer on neće odustati od borbe protiv tebe nikada; četvrto, ne traži mahane drugih dok pri sebi imaš mahana, a nema čovjeka bez mahane; peto, ne budi siguran od Mojih spletki ni kada uđeš u Džennet, jer je Adema u Džennetu zadesilo to što je zadesilo. Zato, od Mojih spletki ne budi siguran nikada!'' (Ibn Dževzi, ''Bahrud-dumu'i'') Ne jadikuj zbog onoga što ljudi o tebi govore; ako je laž, onda je dobro što to nisi uradio, a ako je istina, onda si već kažnjen za to. Ne jadikuj jer vrijeme kruži u tri perioda: jučer je prošlo i iz njega si uzeo pouku, danas je tu i još si u njemu, a sutra nosi ono što ti nije poznato. Tako je i sa životom: slijedi ono što je jasno i korisno, kloni se onoga što je ružno, a sumnjivo prepusti Allahu. Ne jadikuj nego se trudi u ime svoga Gospodara, a ne u ime stomaka. Posmatraj pticu koja porani i navečer se vraća svome gnijezdu, a hrani je jedino Allah. Ako ustvrdiš kako je tvoj stomak veći od stomaka sićušne ptice, baci oko ka pustinji u kojoj ćeš naći mnoštvo velikih zvijeri koje, opet, hrani Allah. Ne jadikuj jer ''...ako te od Allaha neka nevolja pogodi – pa, niko je osim Njega ne može otkloniti; a ako ti kakvo dobro podari – pa, samo je On Svemoćni'' (El-En'am, 17). Ne jadikuj nego razmisli o onome što ćeš ponijeti: ''...i neka svaki čovjek gleda šta je za sutra pripremio'' (El-Hašr, 18). Ne žalosti se i ne jadikuj nego znaj da je ovaj svijet ahiretska njiva. Zato vodi računa šta ćeš posijati. Najbolje sjeme je vjera koju treba stalno napajati dobrim djelima. Srce koje krase blagost, milost i dobrota urodit će obilnim plodovima, dok će grubo i osorno srce ostati bez plodova. Mudri Lukman govorio je svome sinu: ''O sinko moj, dunjaluk je more, vjera je lađa, pokornost je kormilo, a ahiret je obala.''

Ne žalosti se, jer tvoj Gospodar prašta grijehe i prima pokajanje

O ti koji živiš u gafletu i opijenosti ovim svijetom, razmisli o blagosti i dobroti svoga Gospodara prema tebi, sa svojih pleća odbaci terete grijeha, primakni se okrilju Onoga koji sve tajne zna i svoje lice saperi iskrenim suzama. Okreni se ka Onome koji stalno doziva: ''O robe Moj, kako si samo grješan i nepokoran! Koliko li samo zabranjenih vrata otvaraš, a od spasa uporno bježiš! Koliko sam ti samo blagodati dao, a ti si opet nezahvalan! Potčinio sam ti dunjaluk, a tebe je obuzela strast pa niti čuješ niti vidiš. Dao sam da ti u službi budu dunjalučka dobra, a ti opet griješiš i granice prelaziš misleći da ćeš na ovom svijetu vječno ostati.'' O veličini Svoje milosti Uzvišeni Allah veli: ''Reci: 'O robovi Moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti; On, doista, mnogo prašta i On je milostiv.'' (Ez-Zumer, 53) Ovaj časni ajet otvara vrata nade svakom grješniku, makar njegovi grijesi dosegli i do neba: ''O sine Ademov, kada bi tvoji grijesi dosegli granice neba, pa Mi se nakon toga pokaješ, oprostio bih ti grijehe. O sine Ademov, kada bi Mi došao sa grijesima velikim kao Zemlja pa me susreo ne pridružujući Mi druga, došao bih ti sa isto toliko oprosta.'' (Bilježi ga Tirmizi, a Albani ga smatra sahihom) Divna li je milost Milostivog, Samilosnog, koja obuhvata sve. Iskrena tevba sastoji se od dva pokajanja. Kaže Allah, dž.š.: ''...a i onoj trojici koja su bila izostala, i to tek onda kad im je zemlja, koliko god da je bila prostrana, postala tijesna, i kad im se bilo stisnulo u dušama njihovim i kada su uvidjeli da nema utočišta od Allaha nego samo u Njega. On je poslije i njima oprostio da bi se i ubuduće kajali, jer Allah, uistinu, prima pokajanje i milostiv je.'' (Et-Tevbe, 118) Iz ovog ajeta saznajemo da je njihova tevba uslijedila tek nakon Allahove (tabe 'alejhim li jetubu), te da je ona bila direktnim razlogom njihovog kajanja. Tevba ima svoj temelj i svoj krajnji cilj. Temelj joj je iskreno vraćanje Allahu, dž.š., slijedeći Njegov put kao što nam je i naređeno: ''I doista, ovo je pravi put moj, pa se njega držite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njegova – eto, to vam On naređuje, da biste se grijeha klonili.'' (El-En'am, 153). Krajnji cilj tevbe jeste slijeđenje Allahovog puta i svijest o konačnom povratku Njemu. Ibn Abbas, r.a., veli da su Kurejšije rekle Muhammedu, a.s.: ''Moli svoga Gospodara da nam učini brežuljak Safu od zlata, pa ako se to desi, mi ćemo te slijediti.'' Poslanik, a.s., učinio je dovu pa mu je došao Džibril i rekao: ''Tvoj Gospodar ti šalje selam i poručuje: Ako hoćeš, Safa će im osvanuti od zlata, pa ko tada uznevjeruje, kaznit ću ga kao nikada do tada, a ako hoćeš, otvorit ću im vrata Svoje milosti i oprosta?'' ''Vrata milosti i oprosta'', reče Muhammed, a.s. (Bilježe ga Taberani i Hakim) Ova vrata bit će otvorena sve dok Sunce ne izađe sa zapada. Muhammed, a.s., rekao je: ''Uistinu Allah pruža Svoju ruku noću kako bi oprostio onima koji griješe danju i pruža Svoju ruku danju kako bi oprostio onima koji griješe noću sve dok Sunce ne izađe sa zapada.'' (Bilježe ga Muslim, Ahmed i drugi) Davudu, a.s., rečeno je: ''O Davude, obraduj grješnike i upozori istinoljubive!'' On se začudio pa upitao: ''Gospodaru, kako da obradujem grješnike, a upozorim istinoljubive?'' ''O Davude, obraduj grješnike time da nema grijeha koji Ja ne mogu oprostiti, a upozori istinoljubive da se ne zanose svojim djelima jer Ja sviđam konačni račun. O Davude, ako tvrdiš da Me voliš, onda iz svoga srca odstrani ljubav prema dunjaluku jer se ljubav prema Meni i dunjaluku ne mogu zajedno naći u jednom srcu. O Davude, onaj ko Me istinski voli, noći provodi u namazu dok drugi spavaju, spominje Me onda kada to nemarni ne čine i zahvaljuje Mi onda kada bezdušnici od toga odustanu.'' (Ibn Dževzi, ''Bahrud-dumu'i'')

Ne budi od onih koji odgađaju pokajanje

Onaj koji odgađa pokajanje je poput onoga koji treba rezbariti neko drvo, ali nakon što vidi da je drvo sirovo, odluči se sačekati godinu dana kako bi ga rezbario, iako zna da će se ono za godinu dana osušiti te će mu posao biti puno teži. Zar ovako ne postupaju samo oni koji su maloumni, jer, kako drugačije opisati onoga koji odustaje od borbe sa slabijim, čekajući svjesno da mu protivnik ojača?
Čovjek često odgađa i odugovlači sve dok ne dođe vrijeme kada pokajanje neće biti od koristi. To se desi onda kada čovjek izgubi mogućnost izbora pa čini tevbu vidjevši u njoj jedini izlaz, kao što je to učinio faraon kada je, u trenutku utapanja, rekao da vjeruje u Boga u kojeg vjeruju sinovi Israilovi. Božiji odgovor bio je jasan: ''Zar sada, a prije si neposlušan bio i razdor sijao?!'' (Junus, 91). Tevba neće koristiti onda kada nastupi smrtni čas. Uzvišeni Allah kaže: ''Uzaludno je kajanje onih koji čine hrđava djela, a koji, kad se nekom od njih približi smrt, govore: 'Sad se zaista kajem!', a i onima koji umru kao nevjernici. Njima smo bolnu patnju pripremili.'' (En-Nisa, 18)
Zato, o ti koji odgađaš pokajanje, o mladiću koji u nemaru provodiš dane svoje mladosti, o ti koji zatvaraš vrata tevbi, ako si sada nemaran i ako sada odugovlačiš sa pokajanjem, pa kada ćeš tevbu učiniti? O ti koji griješiš a ne kaješ se, znaš li koliko ti je do sada grijeha upisano? Prođi se lažnog zavaravanja! O grješnici, hoćete li moći izdržati svoju kaznu? ''Nikada! Ona će buktinja sama biti'' (El-Me'aridž, 15). Grješnici prodaju trenutke uživanja za godine kazne u Vatri koja ''gotovo da se od bijesa raspadne'' (El-Mulk, 8). Ko želi da se spasi, neka se pokaje ''prije nego što jedni drugo dodirnu'' (El-Mudžadele, 3). Zar su grješnici bezbjedni: ''I svaki od vas će do nje stići'' (Merjem, 71), i zar su zaboravili da ''...a onaj ko bude uradio koliko trun zla – vidjet će ga'' (Ez-Zilzal, 8).

''Hasbunallahu ve ni'mel vekil''-''Dovoljan mi je Allah, a divan je On Gospodar'

Ove riječi izgovorio je Ibrahim, a.s., kada je bio bačen u vatru pa ju je Allah učinio hladnom i spasonosnom za njega. Izgovorio ih je i Muhammed, a.s., u situaciji koju i Kur'an opisuje: ''...one kojima je, kada su im ljudi rekli: 'Neprijatelji se okupljaju zbog vas, treba da ih se pričuvate!' – to učvrstilo vjerovanje, pa su rekli: 'Dovoljan je nama Allah i divan je On Gospodar!' I oni su se povratili obasuti Allahovim blagodatima i obiljem, nikakvo ih zlo nije zadesilo i postigli su da Allah bude njima zadovoljan – a Allah je neizmjerno dobar.'' (Ali Imran, 173-174). Jedan mudrac je rekao: ''Čudim se četverici koji budi iskušani a ostanu nemarni spram četvero: čudim se onome ko se boji nekog naroda ili skupine a ne govori 'Hasbijellahu ve ni'mel vekil', a Allah poručuje: '...one kojima je, kada su im ljudi rekli: 'Neprijatelji se okupljaju zbog vas, treba da ih se pričuvate!' – to učvrstilo vjerovanje, pa su rekli: 'Dovoljan je nama Allah i divan je On Gospodar!' I oni su se povratili obasuti Allahovim blagodatima i obiljem, nikakvo ih zlo nije zadesilo i postigli su da Allah bude njima zadovoljan – a Allah je neizmjerno dobar'; čudim se onome koji se zadivi nečemu a ne rekne: 'Mašallah, la kuvvete illa billah' (Biva onako kako Allah hoće, nema moći osim u Allaha), a Allah veli: 'A zašto nisi, kad si u vrt svoj ušao, rekao: Mašallah! – moć je samo u Allaha!’ (El-Kehf, 39); čudim se onome kome se podmeću spletke a on ne rekne: 'Ve ufevvidu emri ilallah, innallahe basirun bil-ibad' (Ja ovu stvar prepuštam Allahu, On uistinu vidi robove Svoje), a Allah kaže: 'I Allah ga je sačuvao nevolje koju su mu oni snovali, a faraonove ljude zla kob zadesi' (Mu'min, 45); i čudim se onome koga zadesi briga ili nevolja pa ne kaže: 'La ilahe illa ente, subhaneke, inni kuntu minez-zalimin' (Nema boga osim Tebe, slavljen neka si, ja sam uistinu prema sebi nepravedan bio), a te riječi kazao je Junus, a.s., pa Allah nakon njih veli: '...i Mi mu se odazvasmo i tegobe ga spasismo; eto, tako Mi spašavamo vjernike' (El-Enbija, 88).'' (Adžaibul-Kur'an)

Pouzdaj se u Živoga koji ne umire

Pouzdaj se u Njega jer je to svojstvo koje Allah voli i kome vjernici trebaju težiti, i ono je ukras vjernika. Pouzdaj se u Njega kako bi te spasio iz nevolja i tegoba: ''Ti se pouzdaj u Živog, koji ne može umrijeti'' (El-Furkan, 58). Zašto se pouzdati u Njega? Zato što je sve mimo Njega mrtvo ili na putu da to postane, a jedino On ne umire. Pouzdati se u ono što će umrijeti znači pouzdati se u ono što, prije ili poslije, nestaje. Istinski se treba pouzdati jedino u Allaha. Zato, kada si u oskudici, iskušenju ili trenucima tjeskobe, opaši se riječima: ''Dovoljan mi je Allah, a divan je On Gospodar''. Ebu Kudame pripovijeda: ''Neki je čovjek proučio ajet: 'Ti se pouzdaj u Živog, koji ne može umrijeti', pa se Sulejman el-Havvas okrenuo prema meni i rekao: 'O Ebu Kudame, treba li čovjeku da traži utočište igdje drugo osim u Allaha nakon ovog ajeta? Prvo nas je upoznao da je jedino On vječno živ, a da Njegova stvorenja umiru. Poslije toga nam je naredio da Mu ibadet činimo i rekao: 'Ti se pouzdaj u Živog, koji ne može umrijeti, i veličaj Ga, i hvali! A dovoljno je to što grijehe robova Svojih zna'. Tako mi Allaha, o Ebu Kudame, kada bi se čovjek istinski i čistog nijjeta pouzdao samo u Allaha, obraćali bi mu se i vladari i svi ostali ljudi. Kako da se onda pouzdamo u nekog drugog a imamo Onoga koji je bogat i hvale dostojan?!''' (Ibn Ebid-Dunja, ''Et-Tevekkul'')




21.04.2020.

Pocnite sa postom kada vidite mladjak...

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!

 Počnite s postom kad vidite mlađak

 Početak Ramazana utvrđuje se viđenjem mlađaka,a njegovo viđenje potvrđujemo svjedočenjem jedne povjerljive osobe,ili namirivanjem mjeseca šabana trideset dana.Ibn Omer r.a.,veli:" Ljudi su iščekivali da se pojavi hilal,pa sam rekao Allahovom Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem,da sam vidio mlađak,nakon čega je naredio ljudima da započnu s postom!"(Bilježi Ebu Davud,a El-Hakim i Ibn Hibban vele da je hadis vjerodostojan)

Ebu Hurejre r.a. veli da je Vjerovjesnik sallallahu alejhi ve sellem rekao;"Počnite s postom kad vidite mlađak,a završite kad ga ponovo vidite.A ako ga ne mognete vidjeti,onda na prethodni mjesec,šaban,namirite trideset dana."(Bilježe ga El Buhari i Muslim)

Et Tirmizi veli:"Ovo većina islamskih učenjaka prakticira.Još su kazali:"Dovoljno je svjedočenje jedne povjerljive osobe za utvrđivanje posta." Ovo je stav Ibn el Mubareka,Eš-Šafija,i Ahmeda.En-Nevevi veli:"Ovo je preferirajući stav!" Hilal mjesec ševvala utvrđuje se namirivanjem Ramazana trideset dana,i nije dovoljno svjedočenje jedne osobe,prema mišljenju većine islamskih učenjaka. Oni za to uvjetuju svjedočenje dvojice pravednih,dok Ebu Sevr ne pravi razliku između utvrđivanja hilala za mjesec ševval i za mjesec Ramazan.On smatra da je za to dovoljno svjedočenje jednog pravednog čovjeka. Ibn Rušd veli:"Ebu Bekr ibn el-Munzir slaže se sa stavom Ebu Sevra,a također mislim da je to i stav zahirija."

Ebu Bekr ibn el-Munzir za svoj se stav poziva na konsenzus islamskih učenjaka,koji smatraju da se moraju omrsiti,a i početi s postom,na osnovu svjedočenja jednog čovjeka(koji tvrdi da je vidio hilal-mjesec)!Prema tome,mi također na taj način moramo prohvatiti utvrđivanje početka i kraja Ramazana,jer su početak i kraj mjeseca granice početka i kraja posta. Eš Ševkani veli:"Prema tome,nema vjerodostojnog dokaza u kojem se uvjetuje svjedočenje dvojice za istek Ramazana.U skladu s tim,zadovoljit ćemo se svjedočenjem jednog pravednog čovjeka analogno svjedočenju također jednog pravednog čovjeka za utvrđivanje početka Ramazana. Također,kao dokaz možemo uzeti činjenicu da se u ibadetima prihvataju predanja koja prenosi pojedinac,pa se analogijom dokazuje da se takva predanja mogu prihvatiti i u ostalim granama islama,osim ako postoji dokaz koji izuzima neke situacije,kao što je svjedočenjem prilikom utvrđivanja imetka i sl.U ovom se slučaju prihvata stav Ebu Sevra.

 Viđenjem mlađaka

Ibnu-Omer, radijallahu 'anhuma, kaže: "Čuo sam Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, kako kaže: 'Kada vidite mlađak zapostite, i kada ga ponovo vidite prekinite s postom.'" (Muttefekun alejh)

Dakle, put do saznanja o pojavi mlađaka je njegovo praćenje i viđenje, a ne računanje. Ibnu-Tejmijje, rahmetullahi 'alejh, je rekao: „Onaj koji se oslanja na računanje kada je u pitanju mlađak, taj je zalutao u Šerijatu i onaj koji uvodi novotariju u vjeru.“ (Medžmuatu fetava, 25/207)

 Islamski učenjaci su se razišli po pitanju koliko je osoba dovoljno da posvjedoče viđenje mlađaka kako bi se utvrdilo njegovo viđenje i kako bi se otpočelo s postom.

-   Većina islamskih učenjaka mišljenja je da ukoliko jedna pouzdana osoba posvjedoči da je vidjela mlađak da se njeno svjedočenje prihvata i otpočinje se s postom. Takvog mišljenja su: Ebu Hanife, Šafija, Ahmed, učenjaci zahirijskog mezheba, Ibnul-Munzir i drugi, Allah im se svima smilovao.

-     Dok, imam Malik, El-Lejs, Evza'i, Sevri i drugi mišljenja su da je za utvrđivanje mlađaka potrebno najmanje dvije osobe, analogno svjedočenju.

Inšaallahu te'ala, prioritetnije je mišljenje da je dovoljno svjedočenjejedne pouzdane osobe, svejedno da li bila muškarac ili žena kako spominje Ibn-Hazm, rahmetullahi 'alejh, u svome djelu El-Muhalla (6/350), jer je i sam Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, postupio po tome kako se spominje u hadisu Ibnu-Omera, radijallahu 'anhuma, gdje kaže: "Ljudi su pratili mlađak, pa sam ga ja vidio i obavijestio o tome Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem. On je zapostio i naredio ljudima da poste." (Ebu-Davud, Darimi, Ibnu-Hibban, Darekutni i Bejheki. Imam Hakim kaže da je hadis vjerodostojan po uslovima imama Muslima s čime se slaže i imam Zehebi. Veliki islamski učenjak Muhammed Nasiruddin Albani, rahmetullahi te'ala alejh, ocijenio je hadis vjerodostojnim u svome vrijednom djelu Irvaul galil fi tahridži ehadisi menari es-sebil: 4/16)

Međutim, za prekid posta, odnosno završetak mjeseca ramazana i viđenje mlađaka mjeseca ševvala koji slijedi poslije ramazana, islamski učenjaci su složni, osim nekolicine njih, da je potrebno svjedočenje najmanje dvije povjerljive osobe.
Kao dokaz za ovo mišljenje većina islamskih učenjaka navodi hadis Abdurrahmana b. Zejda b. el-Hattaba da su mu ashabi Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, pričali da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Postite kada vidite mlađak i prestanite s postom kada ga vidite. Svoje obrede vežite za njega. Ukoliko ga ne vidite, upotpunite mjesec s trideset dana. Ako vam posvjedoče dvojica (da su ga vidjeli) postite (otpočnite s postom) i prekinite s postom."(Nesa'i, Ahmed i Darekutni. Imam Ahmed u svom predanju bilježi: "... ukoliko vam posvjedoče dvojica muslimana ..." –dok imam Darekutni bilježi sljedeću verziju: "... ukoliko vam posvjedoče dvojica povjerljivih, pouzdanih muslimana ..." Učenjak Albani, rahmetullahi 'alejh, kaže: "Lanac prenosioca ovog hadisa je vjerodostojan i svi prenosioci u njemu su pouzdani ...": Irvaul galil fi tahridži ehadisi menari es-sebil, 4/17)

Kao što vidimo, ovaj hadis ukazuje na to da nije dozvoljeno otpočeti post mjeseca ramazana niti prekinuti s njim osim sa svjedočenjem dvojice pravednih, povjerljivih muslimana. Međutim, prethodni hadis od Ibnu-Omera, radijallahu 'anhuma, izuzima početak posta, tako da je dozvoljeno otpočeti s postom svjedočenjem jedne osobe, dok nije došao nikakav hadis kojim se na sličan način izuzima prekid posta, završetak ramazana. Zbog toga ostaje da se prekid posta utvrđuje svjedočenjem najmanje dvojice pravednih muslimana, a Allah Uzvišeni najbolje zna.

 Ukoliko osoba vidi mlađak ali se ne prihvati njeno svjedočenje

 Kod islamskih učenjaka postoje tri mišljenja po ovome pitanju:


1. Zapostit će po svome viđenju ramazanskog mlađaka i tajno prekinuti s postom kada vidi mlađak mjeseca ševvala, kako se ne bi razilazio sa zajednicom. Ovo je mišljenje imama Šafije, jedno predanje imama Ahmeda i na ovome je mezeb Ibnu-Hazma, rahmetullahi 'alejhim.

2. Zapostit će po svome viđenju ramazanskog mlađaka, ali će prekinuti spostom zajedno sa ostalim ljudima. Na ovome je mezheb Ebu-Hanife, Malika i najpoznatije mišljenje imama Ahmeda, rahmetullahi 'alejhim.

3. Neće postupati po svome viđenju mlađaka, već će otpočeti i završiti post sa ostalim ljudima. Ovo je jedno od predanja imama Ahmeda i ono što je odabrao Šejhul-islam Ibnu-Tejmijje, rahmetullahi 'alejhima, zbog riječi Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: „Vaš post je kada zaposte ljudi, i vaš prekid posta je kada prestanu ljudi s postom, i vaši kurbani su onda kada ih kolju ljudi.“ (Ebu-Davud, 2324; i drugi, a šejh Albani, rahmetullahi 'alejh, ga je ocijenio vjerodostojnim u Irvau, 905) Tj. početak i završetak posta bivaju sa zajednicom muslimana.
 
I drugi način utvrđivanja nastupanja ramazana jeste upotpunjavanje mjeseca ša'bana s trideset dana,
jer šerijatski mjesec ne može biti manji od 29 dana niti veći od 30 dana.

Ukoliko tridesetu noć mjeseca ša'bana bude oblačno ili maglovito, hoće li se sutrašnji dan smatrati prvim danom mjeseca ramazana ili će se njime upotpuniti mjesec ša'ban?

 Islamski učenjaci prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: ovom pitanju imaju mnogo mišljenja od kojih su naizraženija sljedeća četiri:

Nije dozvoljeno postiti sutrašnji dan –poznat kao jewmu šekk-dan u koji se sumnja je li prvi dan mjeseca ramazana ili trideseti dan mjeseca ša'bana- niti obavezno niti dobrovoljno zbog riječi Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: „Neka niko od vas ne posti dan ili dva dana prije mjeseca ramazana ...“ (Buharija, 1914; Muslim, 1082) I zbog riječi Ammar b. Jasira, radijallahu 'anh: „Ko posti dan u koji se sumneja, iskazao je neposlušnost prema Ebul-Kasimu, sallallahu 'alejhi ve sellem.“ (Sahih: Ebu-Davud, 2317; Tirmizi, 681; Nesa'i, 4/153; Ibnu-Madže, 1645) Ovakvog mišljenja su većina islamskih učenjaka.

Obaveza je postiti taj dan i smatra se prvim danom mjeseca ramazana. Ovo je poznato mišljenje kod hanbelijskih pravnika. Svoj stav dokazuju postupkom Ibnu-Omera, radijallahu 'anhuma, da je on, ukoliko je trideseti dan ša'bana bio maglovit, osvanuo kao postač, a on prenosi hadis: „... pa, ako bude maglovito i ne vidite ga ...“, tako da njegov postupak objašnjava hadis.

Ljudi slijede svoga imama, pa ako on bude postio i oni će postiti, i ako on bude postio i oni neće postiti.

Taj dan će se postiti iz predostrožnosti. Ovoga mišljenja su bili Ibnu-Tejmijje i njegov učenik Ibnul-Kajjim, rahmetullahi 'alejhima.

Ispravno je ono na čemu je bila većina islamskih učenjaka. Postupak Ibnu-Omera, radijallahu 'anhuma, ne može se prihvatiti kao komentar hadisa i uzeti u obavezu post toga dana, time što i sam Ibnu-Omer, radijallahu 'anhuma, post toga dana nije smatrao obaveznim, jer na njega nije podsticao ni svoje ukućane.

Ukoliko se mlađak vidi u nekoj državi da li je obaveza svim stanovnicima na Zemlji da zaposte po tome viđenju, ili svaka zemlja prati pojavu mlađaka i otpočinje post onda kada ga vidi ili kada napuni trideset dana ša'bana? 
  
Islamski učenjaci, rahmetullahi te'ala alejhim, po ovom pitanju imaju više mišljenja.

Prvo mišljenje: Ukoliko se ustanovi pojava mlađaka u nekom mjestu, bilo ono blizu ili daleko, obaveza svih muslimana je da postupe po tom viđenju mlađaka i da zajedno sa onima koji vidjeli mlađak zaposte ramazan.

Ovo mišljenje zastupaju učenjaci hanefijskog i hanbelijskog mezheba, rahmetullahi  alejhim. (Fikhul-hanefi fi sevbihi el-džedid, 1/402; El-Mugni, 4/329) Takođe, prenosi Ibnul-Kasim od imama Malika da je rekao: "Ukoliko se u jednom mjestu sazna da su stanovnici drugog mjesta vidjeli mlađak (i zapostili), na stanovnicima ovog mjesta je da naposte taj dan koji nisu postili zajedno sa onima koji su vidjeli mlađak i da od tog dana nastave postiti s njima." Prenosi se da je slično rekao i imam Šafija. (Bidajetul-mudžtehid, 3/157)

Ovi učenjaci zasnivaju svoje mišljenje na hadisu Abdullaha b. Omera, radijallahu 'anhuma, da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Postite kada ga (mlađak) vidite i prestanite s postom kada ga vidite." (Buharija, 4/135; Muslim, 2/760; Malik u "Muvetti", 1/286; Ibnu-Madže, 1/529; Nesa'i, 4/134; Ahmed, 2/145; Darimi, 2/3; Ibnu-Huzejme, 3/201; Ibnul-Džarud, 390; Darekutni, 2/161; Bejheki, 4/204, 205; Et-Tajalisi, 1/182; Ebu-Ja'ala, 4/337; El-Begavi u "Šerhu-s-sunne", 3/454; Tahavija u "Muškilu-l-asar", 1/209)

Riječi Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Postite kada ga vidite..." ne odnose  se samo na muslimane Medine nego na sve muslimane širom svijeta. (Medžmu'u-l-fetava li Bin Baz, 15/85)

Drugo mišljenje:  Svako mjesto, svaka država počinje s postom sa svojim viđenjem mlađaka, tj. kada oni vide mlađak, ne osvrćući se na druge.

Ovo je mišljenje Abdullaha b. Abbasa, Kasim b. Muhammeda, Salim b. Abdullaha i Ishak b. Rahoje. (El-Mugni, 4/328; El-Medžmu'u, 6/183; Nejlul-evtar, 3/160) Takođe, stanovnici Medine prenose od imama Malika da je rekao: "Viđenje mlađaka u nekoj zemlji ne obavezuje na post stanovnike one zemlje u kojoj se nije vidio mlađak..." (Bidajetul-mudžtehid, 3/157)

Oni zasnivaju svoje mišljenje na hadisu kojeg je zabilježio imam Muslim u svome Sahihu preko Muhammeda b. Ebi-Hermele, od Kurejba da ga je Ummu-Fadl bintul-Haris poslala u Šam Muaviji, radijallahu 'anh. Kurejb kaže: "Došao sam u Šam i obavio svoju potrebu zbog koje me je Ummu-Fadl poslala. U Šamu me je zatekao ramazan. Vidio sam mlađak u noći petka (tj. u četvrtak naveče). Pred kraj mjeseca, vratio sam se u Medinu. Spominjući mlađak, Abdullah b. Abbas, radijallahu 'anhuma, me je upitao: 'Kada ste vidjeli mlađak?' Rekao sam: 'Vidjeli smo ga u noći petka (tj. u četvrtak naveče).' 'Ti si ga vidio? – ponovo me je upitao. Rekao sam: 'Da. Vidjeli su ga i drugi ljudi, i od tada su ljudi postili i postio je i Muavija.' Ibnu-Abbas, radijallahu 'anhuma, mi je rekao: 'Međutim, mi smo ga vidjeli u petak naveče i nećemo prestati postiti sve dok ne napunimo trideset dana ili dok ne vidimo mlađak!' Rekao sam mu: 'Pa, zar nije dovoljno to što je Muavija (tadašnji halifa muslimana) vidio mlađak i što je postio?!' Ibnu-Abbas, radijallahu 'anhuma, mi je rekao: 'Ne. Ovako nam je Allahov oslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, naredio.'" (Muslim, 2/765; Ahmed, 21/306; Ebu-Davud, 2/748; Tirmizi, 2/101; Nesa'i, 4/131)



06.04.2020.

O Ljudi, dolazi nam velik, blagoslovljen mjesec, mjesec Ramazan !

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Neka je hvala Allahu subhanehu ve te’ala koji je svjetlom Svoje knjige osvijetlio tamu dunjalučkog mraka, koji je s njom uputio zalutala srca, pa ih učinio spokojnim i smirenim u dušama iskrenih vjernika. Neka je najbolji salavat i selam na onoga koji je poslat kao milost svim svjetovima, čije su riječi i djela naš uzor na ovoj prolaznosti. Neka je mir i spas na njegovu časnu porodicu i ashabe radijallahu anhum, ali i na sve one koji koračaju njihovim putem, žive islam i upućuju druge ka uputi sve do Sudnjeg dana. Zaista je najbolji govor Allahov subhanehu ve te’ala govor, a najbolja uputa je uputa Njegova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari su novotarije u vjeri, a svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka vatri. O vi, koje je Allah subhanehu ve te'ala odabrao Svojim robovima i pomagačima Njegove vjere!Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!


O ljudi, dolazi nam velik, blagoslovljen mjesec,mjesec Ramazan !



Selman el-Farisi, radijallahu anhu, prenosi: “Zadnjeg dana mjeseca Šabana Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, obratio nam se i rekao: "O ljudi, dolazi vam velik, blagoslovljen mjesec. U njemu se nalazi noć vrednija od hiljadu mjeseci. To je mjesec čije dane je Allah učinio obaveznim da se u njima posti, a klanjanje teravih-namaza u njegovim noćima je preporučeno.


Onaj ko se u tom mjesecu približi Allahu činjenjem dobrog djela, makar bilo i neznatno, bit će nagrađen kao da je učinio farz u neko drugo vrijeme! A ko učini farz, bit će nagrađen kao da je učinio sedamdeset farzova kad nije ramazan!
To je mjesec strpljivosti, a nagrada za istinsku strpljivost je Džennet. Također, to je mjesec prisnosti sa svojim bližnjim. U tom mjesecu povećava se vjernikova nafaka (opskrba). Ko pripremi postaču iftar, nagrada će mu biti oprost grijeha i spas od džehennemske vatre. I još će dobiti nagradu sličnu postačevoj a da njemu ništa ne bude umanjeno."
Neki su rekli: “Allahov poslaniče, nije svako od nas u stanju da osigura iftar postaču!?” Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio je:
"Allah daje tu nagradu onome ko da postaču da se iftari pa makar to bila hurma, ili gutljaj vode ili mlijeka.
To je mjesec čija je prva trećina Allahova milost. Njegova druga trećina donosi Allahov oprost a njegov završetak je spas od džehennemske vatre.

Onome ko umanji teret svome slugi (robu) u ovom mjesecu, Allah će oprostiti i osloboditi ga boravka u Džehennemu. U ovom mjesecu puno činite četiri stvari: sa dvije ćete postići zadovoljstvo vašeg Gospodara, a i druge dvije su vam također neophodne. Što se tiče onoga čime ćete postići zadovoljstvo vašeg Gospodara – to je svjedočenje da nema Boga osim Allaha (izgovaranje La ilahe illlellah) i upućivanje Allahu dove za oprost (činjenje istigfara). Ono što je neophodno je da molite Allaha da vas uvede u Džennet i da kod Njega tražite utočište od Džehennema. Onoga ko napoji postača kada iftari,Allah će (na Sudnjem danu) napojiti sa moga Havda (Vrela) tako da neće osjetiti žeđ sve dok ne uđe u Džennet."
(Prenose Ibn Huzejme u Sahihu, El-Bejheki, Ebu-š-Šejh i Ibn Hibban)


Praksa, Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, je bila iščekivanje i viđenje mladaka a muslimanima je naređeno da počnu sa postom kada ugledaju mladi mjesec i da prestanu kada ga opet ugledaju.

Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu se prenosi da je rekao: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: ‘Postite kada ga vidite (mlađak) i mrsite kada ga vidite, pa ako ga ne vidite (zbog oblaka), upotpuniti ša’ban tridest dana.’”
(Buhari, 4/106 i Muslim, br. 1081)



Sta da cinim u Ramazanu da steknem Allahovo zadovoljstvo i Oprost?


Ramazan je mjesec naše strpljivosti i izdržljivosti, mjesec ibadeta, mjesec dobrih djela koja se višestruko nagrađuju. Zato iskoristimo ramazanske dane koji su pred nama na najbolji mogući način, pripremljeni, osvježeni, opušteni i željni Allahovog zadovoljstva. Budući da mi kao majke ovog ummeta, supruge naših muževa, pastirice svojih kuća čuvamo svoju vjeru,moramo ipak paziti da ramazanske dane ne provedemo isključivo kuhajući, spremajući i služeći druge. Budimo svjesne da naša djeca najviše uče od nas jer mi smo te koje svojim primjerima podstičemo svoje porodice na dobro.
Napravimo sebi plan i program prije početka Ramazana, tako da za sve ibadete i za sve druge poslove nam ostane dovoljno vremena. Također je bitno da se ne zadovoljimo samo pokornošću u Ramazanu pa potom da zanemarimo dobra djela do narednog Ramazana.

Ako još uvijek nisi isplanirala kako da što više dobrih djela učiniš tokom ovog Ramazana, onda je ovo hedija za tebe.


Očisti svoje srce

Sva dobra djela moraju imati u sebi dvije osobine: da budu iskreno radi Allaha subhanehu ve te ala ucinjena i da budu u skladu sa Šerijatom. Tako naš post kao i svaki drugi ibadet mora biti isključivo samo radi Allaha Uzvišenog ni radi koga drugog. Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je rekao: `Zaista se djela cijene prema namjerama i zaista će svaki čovjek dobiti ono što je naumio svojim djelom.`(Buhari i Muslim)

Nijedan naš ibadet neće biti valjan ako mu temelj nije tewhid. Imam tewhida, šejh Muhammed ibn Abdulvehhab je o uslovima valjanosti ibadeta izmedu ostaloga rekao: „Ako znaš da širk kvari ibadet kada se pomiješa sa njim i da poništava djela, te da je onome ko to učini vječni boravak među stanovnicima Vatre, znat ćeš da ti je to najbitnije spoznati – ne bi li te Allah spasio iz ove mreže – a to je od činjena širka Njemu.” (Ed-Durerus-Senijje, 2/23).Naravno toga imamo danas sirom Bosne i drugih drzava gdje se cine razni Bi'dati-sirk i kufrovi u Ramazanu,prepisujuci Allahovoj svt vjeri,sunnetu Poslanika sallahu alejhi ve sellem! Zato robe pazi!!! Neka je sve utemeljeno na Kuranu i sunnetu sa dokazima da ti sve ne propadne i da nebude samo GLAD od svega toga a ne post i ciscenje!

Budi ovoga svjesna sestro i brate te razmisli o ovim riječima. Zahvali se Allahu na blagodatim tewhida koja tebi i tvojoj porodici podarena. I sa tom jakom spoznajom dočekaj Ramazan.


Spremamo li se za Ramazan?


Od planiranja za Ahiret jeste i planiranje kako iskoristiti Ramazan u pokornosti i ibadetima prije njegova dolaska. Dobra priprema je pola posla. Kako kvalitetno dočekati Ramazan ako se počnemo pred njegov sam dolazak spremati? Kako ga iskoristiti maksimalno kada nas preduhitri brzina vremena kojom on dođe i prođe? A mi ostanemo zatečeni jer nismo osjetili onoliko koliko smo se nadali i htjeli zvuk Qur’ana, slast namaza, jačinu zikra, čvrstinu pokajanja i poseban miris Ramazana.
U ovom mjesecu se djela naša umnogostručavaju. Zato krenimo na vrijeme sa našim pripremama za ovaj mjesec milosti.
U hadisu Poslanika, sallallahu a'lejhi ve selleme, stoji da je rekao''Došao vam je vaš mjesec zakletvom Allahovog Poslanika, ne dođe bolji mjesec muslimanima od ovoga mjeseca, niti dođe gori (lošiji) mjesec po munafike (licemjere) gori od njega. Doista Allah piše njegove sevabe i njegove nagrade prije nego i nastupi, a piše njegove grijehe (grijehove) prije nego i nastupi, stoga što vjernik priprema svoj imetak u njemu za snagu obavljanja ibadeta, dok munafik u njemu se priprema za ogovaranje vjernika i traženje njihovih manjkavosti (nedostataka, grešaka), pa je on (ramazan) dobitak za vjernike a šteta (propast) za pokvarenjake''. (Bilježi ga Ahmed i El-Bejheki od Ebu Hurejre)


Nekoliko načina koji nam mogu pomoći u našem spremanja za Ramazan su:


1. Dova Allahu subhanehu ve te ala da Ramazan dočekamo zdravi i jaki u našoj vjeri kako bi bili što bolji, što jači vjernici tokom ovog mjeseca milosti. Priča Enes, radijellahu anhu: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi kada nastupi mjesec Redžep govorio: Allahu naš, daj nam bereketa u Redžepu i Šabanu, i daj da dočekamo Ramazan.“ (Ahmed i Taberani)

2. Radost ovom posebnom gostu koji na putu ka nama, jer u ovom mjesecu se zatvaraju vrata Džehennema a otvaraju Dženneta.

3.Planiranjem unaprijed kako da provedemo Ramazan gdje će najviše biti mjesta za ibadete a najmanje za besposlice.
Planirajmo da što više:

- proučimo Kur'ana,
- klanjamo nafile namaza pored obaveznih,
- zikrimo
- dovimo
- udjeljujemo sadaqu
- kajemo se Allahu i zahvaljujemo Mu na svim blagodatima
- čitamo islamsku literaturu;


4. Naša jaka namjera da dočekamo i provedemo Ramazan u dubokoj pokornosti Allahu, u činjenju što više dobrih djela, ne smije izostati u našoj pripremi.

5. Doček Ramazan sa pokajanjem od naših grijeha i sa čvrstom odlukom da se nikada više na vratimo na njih. "I pokajte se Allahu svi vi, o vjernici, kako bi uspjeli.“ (Prevod značenja, En Nur, 31)

6. Čišćenjem naše duše i osvježavanjem našeg znanja o pitanjima Ramazana razumjevanjem ramazanskih propisa.

7. Ne zanemarivanjem da'we, pozivanje u našu vjeru tewhida. U našem vremenu je od posebnog značaja pozivanje u islam- tewhid, u vremenu kada je ovaj poziv pod plaštom žestokih napada Allahovi neprijatelja. U hadisu Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem se navodi: "Tako mi Allaha, da Allah uputi preko tebe samo jednog čovjeka, bolje ti je od najboljeg blaga." (Muttefekun alejhi)

8. Doček Ramazan sa novom stranicom u našem životu: sa tewbom, sa čvrstim slijeđenjem sunneta Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, sa dobročinstvom prema našim roditeljima i famliji, miskinima i siromašnima te sa jačanjem naše veze sa braćom i sestrama u islamu.

Spremajmo se sada (ako već nismo) za mjesec milosti. Ramazan bi trebali šest mjeseci ispraćati, a pet ostalih provesti u pripremi za slijedeći dolazak. Zato ne dozvolimo da naša srca nisu još očišćena i da su zaprljana svakodnevnim grijesima a gost samo što nije stigao. Ako se sami ne pripremimo za njegov dolazak niko to za nas neće uraditi.


UPOZORENJE SESTRAMA:


Postovana sestro jedno upozorenje tebi,kao vjernici koja ces postiti i biti zauzeta raznim obavzama oko ibadeta i odrzavanje kuce svoje porodice-znaci imas mnogo sevaba i dobrog djela el hamdu lillah,ali znaj jedno samo da nasi predhodnici su se znali iftariti samo hurmom ako su je imali i vodom,a tebi sestro savijet je:
-rasporedi sebi dan insaAllah od sehura do ifara i od iftara do sehura
-ustaj na sehur jer bereket je u njemu,pripremi svojim ukucanima sehur i usluzi ih
-klanjaj svoj namaz i cini jutarnji zikr-velicaj Allaha svt
-pospremi kucu na vrijeme i klanjaj svoj duha namaz
-rasporedi sebi dvevno da proucis 20 stranica Kur'ana ili iza svakog namaza po 4 stranice
-citaj hadise
-razmislja o djelima svojim i cini twbu-pokajanja
-svodi inventrur dana,zivota
-pripremaj se za IFTAR I ZA TO UPOZORENJE:
Ne dozvoli da ti pola dana bude u spremanju iftara raznih jela i pita i pitica jer kao prvo dragocijeno vrijeme ti opet prolazi u kuhanju 3 vrste hrane bespotrebo a sjeti se nasih predhodnika sa cim su se iftarili i bili su zadovoljni sa malo el hamdu lillah...
Zamisli koji si hajr mogla jos da uradis,u tom vremenu a treba da ga iskoristimo sto maksimalnije jer ima Ramazan svoju vrijednost pa zato smanji to kuhanje,nego povecaaj ibadet! Nezaboravi dok spremas iftar i kuhas mozes zikriti-velicati Allaha svt sto vise!
-Nakon iftara obavi svoj namaz,posluzi svoju porodicu i pospremi kucu dok ti muz doodje sa teravije da bi mu ugodila i olaksala njegov post i fitnet kroz koji prlazi svakodnevno pa spremi se za njega i drugi ibadet koji je Allah svt te zaduzio!
-Ustani na nocni namaz,probudi svoga muze i pripremaj te se za sehura itd

Znaci sestro moja isplaniraj dan svoj insaAllah sa Allahovom milosti i pomoci!
-POSTI OD hrane-jela i pica,od ruznih djela,ruznog govora-gibeta i prenosenja tudjih rijeci,potovra,mani se telefona i izuvidjanje tudjih mahana i popusti ko se ozenio ili rastavio-udao,mani se ljutnje i srdzbe i SABUR ako zelis OPROST i milost i Dzennet!


Ustaj na sehur i požuri sa iftarom
'

O vrijednosti ustajanja na sehur Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je rekao: `Ustajte na sehur, jer je u sehuru zaista berićet!` (Buhari i Muslim) Abdullah ibn El-Haris prenosi da je jedan od ashaba Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ušao sam kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a on je sehurio, pa reče: ‘Ovo je bereket koji vam je Allah podario, pa ga ne ostavljajte!” (Ahmed 5/270 i En-Nesai 4/145. Sened ovog hadisa je vjerodostojan.)

Požurivanje sa iftarom je praksa Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Od Sehla ibn S’ada se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sljedeće rekao: “Moj ummet će biti na mome sunnetu, sve dok ne budu čekali s iftarom izlazak zvijezda.” (Ibn Hibban 891 sa ispravnim senedom) Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je takode rekao: 'Ljudi će biti u dobru, sve dok budu žurili sa iftarom.`(Buhari i Muslim)
Također ne treba pretjerivati u hrani: `I jedite i pijte, ali ne pretjerujte! On ne voli one koji pretjeruju.` (El-A`raf, 31 ajet) Tokom Ramazana trebamo izbjegavati prejedanje jer ovaj mjesec je prilika da se imanski preporodimo a ne prejedamo.


Proučimo barem jednom čitav Kur'an tokom Ramazana


Isplanirajmo koliko stranica Kur'ana trebamo da učimo svakodnevno da bi proučile Kur'an barem jednom tokom Ramazana. Jer Ramazan je mjesec objave Kur'ana, mjesec u kojem je Uzvišeni Gospodar počeo objavljivati Svoju Knjigu Poslaniku Muhammedu sallalalhu alejhi ve sellem. O vrijednosti učenja Kur`ana ima puno hadisa, a u jednom od njih stoji: `Ko prouči jedan harf iz Allahove knjige, imat će nagradu, a nagrada se deseterostruko uvećava. Ne kažem da je `Elif-Lam-Mim`harf, `Elif`je harf, `Lam`je harf i `Mim`je harf`. (Tirmizi, hasen-sahih)
Posebno ovdje se podsjeća da ne zaobiđemo ni najvredniju knjigu poslije Kur'ana a to je zbirka hadisa. Mnogo je hadisa koji govore o Ramazanu, postu, nagradi koja nas čeka ako ove dane provedemo onako kako treba.


Veličaj sto više možeš Allaha i obraćaj Mu se dovom


Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je u svim momentima činio zikr, zahvaljivao Mu, veličao Ga i od Njega tražio pomoć: prilikom buđenja i ustajanja, u vrijeme izlaska i ulaska u kuću, prilikom smjene dana i noći, kada je bio svjedokom neke prirodne pojave, kada bi počinjao neki posao sve do lijeganja. O vrijednosti zikra Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem navodi se dosta hadisa, među kojima je i ovaj:`Primjer onoga koji čini zikr (spominjanje) svoga Gospodara i onoga koji Ga ne spominje je primjer živog i mrtvog. '(Muslim, Buhari)

Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je puno učio i dove Allahu Uzvišenom. Kada je Ummi Selema, jedna od njegovih supruga, upitana koju je dovu najčešće učio dok je bio kod nje, ona je rekla da je to bila ova dova: `O Ti koji vladaš srcima, učvrsti moje srce u Tvojoj vjeri!` (Tirmizi, hasen) U Kur'anu Allah Uzvišeni kaže: „Gospodar vaš je rekao: "Pozovite Me i zamolite, Ja ću vam se odazvati! Oni koji iz oholosti neće da Mi se klanjaju - ući će, sigurno, u džehennem poniženi." (Prevod značenja, El-Mu'min, 60)


Udjeljuj na Allahovom putu


Uvećana nagrada u toku Ramazana odnosi se na sva dobra djela pa tako i na udjeljivanje na Allahovom putu. Mnogobrojni ajeti i hadisi govore o vrijednosti udjeljivanja.
Tumačeći “…što god vi udijelite, On će to nadoknaditi, On najbolje opskrbljuje.” (Prevod značenja, Saba, 39) Ibn Kesir navodi da ma koliko podijelili od onoga što nam je On naredio i dopustio, On će nam to nadoknaditi na dunjaluku protuvrijednošću, a na ahiretu nagradom.
Od Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema nijednog dana u kojem osvanu robovi, a da ne siđu dva meleka pa jedan govori: - Allahu moj, nadoknadi onome koji daje, a drugi govori: - Allahu moj, daj propast onome koji ne daje.” (Muteffekun alejhi)
Vrijednosti dijeljenja na Allahovom putu su mnogobrojni. Neki primjeri su da nam se radi udjeljene sadake opraštaju grijesi, olakšavaju strahote Sudnjeg dana te zadobivamo Allahovu milost i Njegovu pomoć. Davanje sadaqa je znak naše bogobojaznosti, darežljivosti i plemenitosti. A isto i uzrok povećanja obilja iz riznica Moćnog i Jakog.


Provedi Lejletul-Qadr u ibadetu


Noć Lejletul Qadra je mubarek noć, noć koja je bolja od hiljadu mjeseci. To je noć kada je Allah subhanehu ve te ala počeo sa objavljivanjem Kur’ana koji vodi putu spasa. Svaki musliman i muslimanka koji paze na pokornost Allahu subhenhu ve te ala, oživljavaju ovu noć vjerovanjem i željom za velikom nagradom. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Ko probdije noć Qadr vjerujući i tražeći nagradu samo od Allaha, biće mu oprošteni prethodni (mali) grijesi.” (Buharija, 4/217 i Muslim, 759)
Od Aiše, radijallahu anha, se prenosi da je rekla: “Upitala sam: ‘Allahov Poslaniče, ako pogodim noć Qadr, šta ću moliti u njoj?’ Odgovorio je: ‘Moli: ‘Allahume inneke afuvvun tuhibul-afve f’afu anni.’ (Gospodaru moj, Ti praštaš i voliš oprost, pa mi oprosti)’” (Et-Termizi, 3760 i Ibn Madždže 3850 od Aiše. Njegov sened je ispravan.)
Posebno zadnjih deset dana ramazana oživimo ibadetima i stimulišimo naše ukućane da to isto urade. Probdijmo ovu noć u pokornosti Allahu subhanehu ve te ala tražeći i moleći za oprost. Jer zaista nijedna noć nije kao ova. Vrijednost ove noći je ogromna. Iskoristimo zato njene blagodati, njene vrijednosti i njen značaj najbolje što možemo i umijemo. Ne budimo jedni od nesrećnika pa da nam njeno dobro ostane uskraćeno. A njeno dobro ostaje uskraćeno i nedostupno samo nesrećnicima.


Ne kvari Ramazan svojim ružnim djelima


Ukoliko želimo da naš post bude primljen kod Allaha subhanehu ve te ala kao i sva naša dobra djela čuvajmo se ogovaranja, širenja laži, nanošenje nepravde ljudima kao i drugih harama. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem je rekao: `Ko ne napusti ružan govor i postupke po njemu, Allahu nije potrebno ni da napušta jelo i piće!` (Buhari)


Sta nakon Ramazana?


Posti šest dana Ševvala
Ebu Ejjub el-Ensari prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko isposti ramazan, potom isposti šest dana Ševvala, kao da je postio cijelu godinu.” (Muslim, 1164, Ebu Davud, 2433, Tirmizi, 759, Ibn Madže, 1741.)
U hadisu koji se prenosi od Sewbana, a on od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, se prenosi da je rekao: Ko bude postio ramazan - jedan mjesec je kao deset mjeseci – i postio šest dana nakon Bajrama, to biva kao da je postio čitavu godinu!“ Imam En-Nevevi, Allah mu se smilovao, je rekao: „Učenjaci su kazali da to vrijedi kao post čitavo vrijeme upravo radi toga što jedno učinjeno dobro djelo vrijedi kao deset dobrih djela.

Draga sestro i brate, ne dozvoli da se okreneš a ti se nalaziš već na polovini Ramazana, a nisi još počela učiti Kur'an, nijedan hadis nisi pročitala, niti nafile namaze obavila, niti udjelila sadaqe...
Budi na vrijeme tu na vratima, nas mili gost stiže, dočekaj ga spremno, nasmijano, raširenih ruku. Ne propusti nijedan dan Ramazana da ti prođe a da u njemu nisi uradila neko dobro djelo koje će te približiti Allahu, subhanehu ve te`ala.





Stariji postovi

Kur\'an je uputa za spas...

Mi vam Knjigu objavljujemo u kojoj je slava vaša, pa zašto se ne opametite?(Al-Anbiya' - Vjerovjesnici,10)
Sta je to Ibadet ???
***Bismillahir-Rahmanir-Rahim***
Allahova subhanehu ve te’ala robinja

Allahova subhanehu ve te'ala robinja



***Bismillahir-Rahmanir-Rahim***


Nema sumnje da su se mnogi pitali: Šta je to Kur’an? Ta riječ, to ime, toliko puta spomenuto i citirano, u mnogim muslimanima raspiruje najljepše osjećaje, sjećanja i razmišljanja. Kur’an vlastito ime posljednje Allahove Objave ljudima, prema stavu jedne grupe islamskih učenjaka. Prema ovom stavu, Kur’an je ime koje nije izvedeno, nego je Allah, dž.š., Svoju posljednju Objavu tako nazvao – slično imenima ranijih objava – Tevrat, Zebur, Indžil. Neki drugi riječ „Kur’an“ deriviraju iz pojedinih glagola poput qare’e značenju „sakupiti“ ili od istog korijena u značenju „čitati“, ali aramejskog porijekla. Značenje riječi Kur’an u smislu učenja i čitanja upućuje da je to knjiga koja će biti čitana i učenja, a zatim proučavana, a značenje „sakupiti“ upućuje na do da je Kur’an skup svih prijašnjih objava, kao i skup svega što je potrebno čovječanstvu u smislu upute do Sudnjeg dana. I zbilja, nema trenutka na zemlji a da neko ne uči Kur’an i svoje srce napaja sa najčistijeg izvora upute i mudrosti. Kur’an je Allahov, dž.š., govor, objavljen Njegovom posljednjem poslaniku, Muhammedu, s.a.v.s. Kur’an je mu’džiza (natprirodno djelo) izrazom i značenjem, a samo njegovo učenje predstavlja ibadet. Prenesen je (do nas) tevatur predajom (doslovno i precizno ga prenosi toliki broj ljudi da je nemoguće da su se složili u laži), zapisan je u zbirci, Mushafu od početka sure El-Fatiha do kraja sure En-Nas. Navedena definicija sadrži nekoliko važnih detalja koje trebamo pojasniti. Najprije, Kur’an je Allahov, dž.š., govor. U njemu nema riječi Muhammeda, s.a.v.s., ashaba (njegovih savremenika koji su ga sreli) ili nekoga iz generacija poslije njih. To nisu riječi pjesnika ili govor nekog proroka. Kur’an je, dakle, Govor Gospodara svjetova! „A zašto oni ne razmisle o Kur’anu? Da je on od nekog drugog, a ne od Allaha, sigurno bi u njemu našli mnoge protivrječnosti.“ (En-Nisa’, 82.) Objava Kur’ana počinje 610. godine. Muhammed, a.s., je, naime, često razmišljao o tome da postoji samo jedan Bog, Stvoritelj Sunca, Mjeseca, Zemlje, neba i svih živih bića, i da svi ljudi trebaju samo Njega obožavati. On bi često napuštao rodnu Mekku i odlazio u pećinu na planini Hira. Tamo je volio biti sam, daleko od svih dunjalučkih misli i životne svakodnevice. U svojoj četrdesetoj godini Muhammed, s.a.v.s. je ponovo napustio Mekku da bi u se osamio u pećini i razmišljao o Stvoritelju. U posljednjoj trećini mjeseca ramazana, u jednoj od neparnih noći (lejletu’l-Qadr), Allah, dž.š., je počeo objavljivati Svoju poruku čovječanstvu preko Muhammeda, s.a.v.s., šaljući Svoga izaslanika, plemenitog meleka po imenu Džibril. Taj melek se pojavio Muhammedu, s.a.v.s., u pećini i zapovijedio mu: „Uči, čitaj, proučavaj…“ Prvih pet ajeta sure El-’Aleq koji su objavljeni tom prilikom predstavljaju prvi imperativ u Božjoj objavi muslimanima. Poznati egipatski islamski učenjak i da’ija, Amr Halid, govoreći o samom događaju i početku objavljivanje Kur’ana kaže: „Silazak objave Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., u pećini Hira ima više aspekata. Objava se dogodila na udaljenom i teško pristupačnom mjestu, a nije se dogodila u veličanstvenom dvorcu! Uzvišeni Allah želi nas podučiti da početak vjere opstoji na snazi razmišljanja i poslanice, a ne na vanjskim i prolaznim stvarima, koje nemaju vrijednosti, osim kod onih koji nemaju razuma i koji razumiju samo ono što je njima dostupno i vidljivo. Oni su daleko od shvaćanja svega onoga što ne mogu vidjeti…“ Kada kažemo da je Kur’an mu’džiza, mislimo na to da je kompletna njegova struktura, svaki harf, ajet i sura, izrazom i značenjem nešto što je nemoguće oponašati ili doći s nečim sličnim. Kur’an postavlja izazov pred sve one koji sumnjaju u to da je on od Allaha, dž.š., i kaže: „A ako sumnjate u ono što objavljujemo robu Svome, načinite vi jednu suru sličnu objavljenim njemu, a pozovite i božanstva vaša, osim Allaha, ako istinu govorite. Pa ako ne učinite, a nećete učiniti, onda se čuvajte vatre za nevjernike pripremljene, čije će gorivo biti ljudi i kamenje.“ (El-Beqare, 23-24.) Naglašava se da je Kur’an jedina knjiga za muslimane koju je ibadet učiti (djelo služenja, robovanja Uzvišenom Allahu za koje se stiču posebne nagrade). Ova osobenost Kur’ana je podsticaj milionima muslimana koji uče Kur’an i nadaju se nagradi Uzvišenog Allaha iako ne znaju nijednu riječ arapskog jezika i vjerovatno ne razumiju, osim pomnog iščitavanja prijevoda, ono što uče. Uzvišeni Allah kaže: „Oni koji Allahovu Knjigu čitaju i molitvu obavljaju i od onoga čime ih Mi opskrbljujemo udjeljuju, i tajno i javno, mogu se nadati nagradi koja neće nestati da ih On prema onome što su radili nagradi i još im iz obilja Svoga dâ, jer On mnogo prašta i blagodaran je.” (Fatir, 29-30.) Muhammed, s.a.v.s., je dosljedno, potpuno precizno i bez ikakvih izmjena ljudima prenosio svaki objavljeni harf, a oni su to pamtili i zapisivali na njima dostupnim materijalima. Imajmo na umu da je Kur’an čuvan na dva načina: učenjem napamet i zapisivanjem. Ova metoda je onemogućila bilo kakve izmjene kur’anskog teksta. Kolika se pažnja posvećivala čuvanju Kur’ana i njegovom izučavanju možda najbolje govori činjenica da je u jednoj vojnom pohodu poginulo oko 70 hafiza Kur’ana (hafiz je osoba koja zna cijeli Kur’an napamet)! Kad je Božiji Poslanik ostavio ovaj zemaljski život, Kur’an je bio potpuno napisan i potpuno sačuvan, samo nije bio u jednu zbirku ili cjelinu sakupljen i sabran. Ovo nije bilo ni moguće, jer da bi se to učinilo potrebno je bilo da prestane Objava dolaziti. Dok je Muhammed, s.a.v.s., bio živ Objava je dolazila i ovako šta nije se moglo dogoditi. Samo nakon preseljenja Muhammeda, s.a.v.s., u vječni život, Božija Objava se mogla u jednu zbirku sabrati. Na prijedlog drugog halife, hazreti Omera, iz bojazni da nakon gubitka velikog broja hafiza u spomenutoj bici ne uslijedi nešto slično ili da se radikalno smanji broj osoba koje su znale Kur’an napamet, kao i zbog činjenice da Kur’an još uvijek nije bio sabran u jednu zbirku, hazreti Ebu Bekr, prvi halifa, pozvao je Muhammedovog, s.a.v.s., ličnog pisara, Zejda ibn Sabita, r.a., koji je redovno pisao objavu kada bi dolazila Muhammedu, s.a.v.s., da se prihvati teškog, odgovornog i časnog zadatka sabiranja Kur’ana u jednu zbirku, što je on uspješno obavio. Za vrijeme hazreti Osmana, trećeg halife, Kur’an je prepisan u nekoliko primjeraka koji su zatim preneseni u razne dijelove islamskog svijeta kako bi se otklonila svaka mogućnost pogrešnog učenja. Sve ovo je potvrda i pojašnjenje kur’anskog ajeta: „Mi, uistinu, Kur’an objavljujemo i zaista ćemo Mi nad njim bdjeti!“ (El-Hidžr, 9.) Kur’an se sastoji od 114 sura (najbliži prijevod riječi „sura“ može biti „poglavlje“, ali je svakako nepotpuno i neprecizno jer se kur’anske sure potpuno razlikuju od poglavlja u nekom napisanom djelu, što je tema nekog drugog opširnijeg rada). Sure su sastavljene iz ajeta čiji broj prelazi 6000 (u literaturi se, zbog različitih metoda brojanja ajeta, može naići preciziran broj 6236 ili 6666). Prva kur’anska sura je El-Fatiha. Svakoj suri dat je naslov koji ima simbolično značenje. Poglavlja nisu poredana po hronološkom redu (za kojeg se vjeruje da je redoslijed njihovog objavljivanja). Nakon uvodne sure El-Fatiha, Kur’an nastavlja najdužom, a završava najkraćim surama. „I kunem se časom kad se zvijezde gube – a to je, da znate, zakletva velika, on je, zaista, Kur’an plemeniti u Knjizi brižljivo čuvanoj – dodirnuti ga smiju samo oni koji su čisti, on je Objava od Gospodara svjetova. Pa, kako ovaj govor omalovažavate i umjesto zahvalnosti što vam je hrana darovana – vi u njega ne vjerujete?“ (El-Waqi’a, 75-82.) „Ovaj Kur’an vodi jedinom ispravnom putu, i vjernicima koji čine dobra djela donosi radosnu vijest da ih čeka nagrada velika, a da smo za one koji u onaj svijet ne vjeruju – bolnu patnju pripremili.“ (El-Isra’, 9-10.) Alija ibn Ebi Talib, r.a., zet Muhammeda, s.a.v.s., u svom opisu Kur’ana, kaže: “U njemu (Kur’anu) je sud o onome što je među vama, vijest o onome što je bilo prije vas i naviješće onoga što će biti poslije vas. On je jasni govori, a ne lakrdija i onog ko ga ostavi iz oholosti, Allah će uništiti, a onog ko traži uputu u nečemu drugom, Allah će ostaviti u zabludi.”



***Bismillahir-Rahmanir-Rahim***

Svaki razuman i pametan čovjek će se makar jednom u svome životu zapitati: Kako sam nastao? Zašto postojim? Šta je poslije smrti? Mnogi će lutati tragajući za pravim odgovorom, ali, nažalost, mnogi i neće pronaći taj odgovor. Uzvišeni Allah u Kur'anu kaže: ''A džinne i ljude stvorio sam samo da Mi ibadet čine (da Me obožavaju).'' (Ez-Zarijat, 56.) Prema tome, osnovna svrha i cilj zbog kojeg smo stvoreni jeste da Allahu robujemo, da Ga obožavamo, odnosno, da Mu ibadet činimo.
***Šta je ibadet?
* Kako ostvariti ovu svrhu i cilj? Kako učiniti svoj život ibadetom? Šta je to, ustvari, ibadet i koje je ispravno poimanje ibadeta? Po općepoznatom značenju ibadet su djela kojima izražavamo svoju pokornost i odanost našem Stvoritelju i Gospodaru, Uzvišenom Allahu. To su vjerski obredi poput namaza, posta, hadža, kurbana, učenja Kur'ana i druga slična djela. Međutim, da li svoj cjelokupni život trebamo svesti na vjerske obrede, a zapostaviti sve druge aspekte života? Naravno da ne trebamo, jer ako tako mislimo, onda naše poimanje ibadeta i naše razumijevanje vjere islama nije ispravno. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ukorio je onu trojicu koji su htjeli da svoj život svedu samo na ono uže značenje ibadeta. Jedan od njih kazao je da će neprekidno postiti, drugi je rekao da će cijelu noć klanjati i da neće spavati i treći je rekao da se neće nikad ženiti. Kada je za ovo čuo Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ''Ja, zaista, najviše strahujem od Allaha i ja sam najbogobojazniji među vama, ali ja i postim i iftarim, i klanjam i spavam i ženim se, pa ko ne želi moju praksu, nije na mome putu.'' Islamski pojam ibadeta veoma je širok i ne svodi se samo na vjerske obrede koje smo prethodno spomenuli. Cilj ove vrste ibadeta jeste da Allahu budemo zahvalni na mnogobrojnim blagodatima koje nam je podario, da jačamo vezu sa našim Stvoriteljem i Gospodarom i da svoju dušu očistimo i oplemenimo.

***Uzvišeni Allah rekao je: ''Reci: 'Namaz moj, i obredi moji, i život moj, i smrt moja doista su posvećeni Allahu, Gospodaru svjetova.''' (El-En'am, 162.)

***Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Uzvišeni Allah kaže: 'Ko je neprijatelj Mome čestitom robu (štićeniku), Ja mu rat objavljujem. Meni najdraže djelo, kojim Mi se Moj rob približava, jesu farzovi – ono što je naređeno. Moj rob Mi se stalno približava nafilama sve dok ga ne zavolim, a kada ga zavolim, postajem njegov sluh kojim sluša, njegov vid kojim gleda, njegova ruka kojom hvata i njegova noga kojom hodi. Ako od Mene nešto zatraži, dat ću mu, a ako utočište zatraži, zaštitit ću ga. Ni u jednom Svome djelu ne oklijevam kao što oklijevam pri uzimanju duše Mome robu vjerniku. On ne voli smrt, a Ja ne volim da mu činim ono što on ne voli.''' (Buhari u Sahihu, Kitabu-r-rikak, 6502, i Bejheki u Es-Sunenul-kubra, 3/346)

*** Ibadeti, kao što su namaz, post, hadž i drugi, imaju za cilj i da nas oslobode egoizma, ali i da u nama prodube osjećaj i za drugima u društvu u kojem živimo. Čovjek kroz ibadete sa svojim djelovanjem izlazi iz kruga svoga egoizma i čini svoje djelovanje i aktivnosti korisnim i drugima koji sa njim žive. Kada musliman postigne ovaj stupanj duhovnosti i morala, tada čini samo ono s čime je Allah zadovoljan i svakim svojim postupkom traži samo Allahovo zadovoljstvo. Kada ovo postignemo, onda smo ostvarili i svrhu zbog koje smo stvoreni: učinili smo svoj život ibadetom.

***Besprijekoran musliman
Ovaj duhovni trening kroz ibadete čini čovjeka besprijekornim muslimanom. Namazi mu pomažu da se ponaša u skladu sa principima islama i podstiču ga da izvršava svoje dužnosti, kako prema Allahu, tako i prema sebi i drugima. Svakodnevni namazi najbolje nam pomažu da svoje ponašanje prilagodimo svojim idealima. Ako je čovjek svjestan svojih dužnosti prema svome Stvoritelju toliko da su mu one iznad svih ovodunjalučkih interesa, on će sigurno biti pošten u svim svojim aktivnostima. On će biti dosljedan u poštivanju Božijeg zakona u svim sferama života, isto kao što pazi i na pet dnevnih namaza. Na ovakvog čovjeka možemo računati i u svim drugim aktivnostima života, jer njega vodi čestitost i bogobojaznost koja je duboko usađena u njegovom srcu.

Dowa - molba Allahu subhanehu ve te’ala
***Bismillahir-Rahmanir-Rahim***

***Kur`anski ajet:Gospodar vas je kazao:"Prizivajte Me molbama /dovama/,odazvat cu vam se" (El- Mu`min 60) nedvojbeno izrazava najdublji znacaj dove kao jedne od formi(nacina) naposredne komunikacije izmedju Rabba (Jedinog Gospodara) i ab`da (iskrenog sluge Njegova).Allah dz.s je Jedini Koji je stvorio i sve stvara iz nistavila,pa prema tome samo je ON Taj Kome se moze i treba obracati,da bi se postigalo ono zasto Mu se obracamo i cilj cistog sluzenja Njemu Jedinom.

***Rekao je Allahov Poslanik: “Naš Gospodar se spušta svake večeri na ovozamaljsko nebo u zadnjoj trećini noći, i govori: ´Ko mi upućuje dovu da mu se odazovem, ko od mene traži nešto pa da mu to dam, ko moli za oprost grijeha pa da mu oprostim´.“ To je vrijeme u kojem se primaju dove, a naša omaladina je u tim momentima po diskotekama, kafićima, po jarkovima spavaju mahmurni od alkohola i droge, bludniče po parkovima i obalama rijeka.

***Allahu,popravi mi vjeru moju,koja je glavnica moja,popravi mi i moj ovaj svijet ,jer ja na njemu zivim,popravi mi buduci svijet,jer ja njemu idem,poživi me dok mi je život dobar,a daj mi smrt,kada mi smrt bude dobra.Daj mi da moj život bude povećanje u svakom dobru,a moja smrt mir i spas od svakog zla"-AMIN

***Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada čovjek uči dovu za svog odsutnog brata, melek govori: 'Neka je i tebi isto sto i njemu tražiš." (Ahmed i Muslim).
U drugom hadisu kojeg biljezi Muslim se navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Dova brata za drugog brata koji je odsutan se ne odbija."

***Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je mnogo donosio istigfar. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Zaista se ja pokajem Allahu u toku dana više od 70 puta.'' Buharija.
Abdullah b. Omer, radijallahu anhuma, rekao je: ''Znali smo na jednom sijelu nabrojati da Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže više od 100 puta 'Rabigfirli ve tub aleje ineke ente Tevabu-Rahim' (Gospodaru moj, oprosti mi i primi moje pokajanje, jer Ti si, zaista, Onaj koji primaš pokajanje i opraštaš grijehe).'' Ebu Davud.

***Ibrahim, a.s., na kraju svoga života govori: ''...i koji će mi, nadam se, pogreške moje na Sudnjem danu oprostiti!'' (Aš-Šu'arā ,82)

***Sulejman, a.s., nakon što je vidio svoje bogatstvo i vojsku, rekao je: ''Gospodaru moj" – rekao je – ''oprosti mi i daruj mi vlast kakvu niko, osim mene, neće imati! Ti uistinu, bogato daruješ!'' (Sad, 35)

***Hud, a.s., kazao je svom narodu: ''...da od Gospodara svoga oprosta tražite i da se pokajete, a On će vam dati da do smrtnog časa lijepo proživite i svakom čestitom dat će zasluženu nagradu...'' (Hud, 3)

***Adem i njegova žena, nakon što su počinili grijeh, rekli su: ''Gospodaru naš" – rekoše oni – ''sami smo sebi krivi, i ako nam Ti ne oprostiš i ne smiluješ nam se, sigurno ćemo biti izgubljeni. '' (El-A'raf, 23)

***Nuh, a.s., rekao je svom narodu: ''...Tražite od Gospodara svoga oprost jer On, doista, mnogo prašta; On će vam kišu obilnu slati i pomoći će vas imanjima i sinovima, i dat će vam bašče, i rijeke će vam dati.'' (Nuh, 10-12)

***Dova koja se uči u nevoljama i prilikom značajnih događaja
"La illahe illallahul-azimul-halimu, la ilahe illallahu Rabbul-aršil-azimi, la ilahe illallahu Rabbus-semavati ve Rabbel-erdi ve Rabbel-aršil-kerim“ (Nema boga osim Allaha, Veličanstvenog Blagog, nema boga osim Allaha, Gospodara Arša veličanstvenog. Nema boga osim Allaha, Gospodara nebesa, Gospodara Zemlje i Gospodara Arša plemenitog).

***Allahu moj, Ti si Vladar, nema boga osim Tebe! Ti si moj Gospodar, a ja sam rob Tvoj! Sam sebi sam nepravdu učinio i priznajem svoj grijeh, pa mi oprosti sve moje grijehe. Zaista, grijehe samo Ti opraštaš. Uputi me lijepom ahlaku, njegovim ljepotama samo Ti upućuješ. Otkloni od mene ono što je ružno jer samo Ti možeš otkloniti ono što je ružno u njemu. Tebi se u potpunosti stavljam na raspolaganje, a svako dobro je kod Tebe. Kod Tebe nema nikakva zla, Ti si me stvorio i Tebi se vraćam. Slavljen si i Uzvišen, od Tebe oprost tražim i Tebi se kajem.-amin

***Allahu, ja sam, doista, rob Tvoj, sin roba Tvoga, sin robinje Tvoje. Moj položaj je u Tvojoj ruci, ja sam podložan i nadamnom se sprovode propisi Tvoji, pravičnost po mene je odluka Tvoja, zato, prizivam Te svim Tvojim imenima kojima si Sebe ili ih u Svojoj Knjizi objavio ili ih nekom od Tvojih bića saopćio, ili ih, pak, zadržao kod Sebe kao znanje nedokučivog, prizivam Te da mi Kur'an veličanstveni učiniš proljećem srca mog, svjetlom grudi mojih, razbistrenjem tuge moje i odhodom brige moje.-AMIN

***Ebu Hurejre, radijalahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem., ucio: 'Gospodaru moj, sačuvaj mi vjeru moju u koju se pouzdam, ovaj svijet na kojem živim i ahiret na koji se vraćam, i neka mi život bude povećanje svakog dobra, a smrt olakšanje od svakog zla!' (Muslim)

***Kur'anske dowe
***Rabbena la tuzig kulubena ba'de iz hedejtena ve heb lena min ledunke rahmeten, inneke Entel-Vehhab. "Gospodaru nas, ne dopusti srcima nasim da skrenu, kad Si nam vec napravi put ukazao, i daruj Svoju milost, Ti si uistinu Onaj koji mnogo daruje." (Ali Imran, 8)

***Rabbena atina fiddunja haseneten ve fil- ahireti haseneten ve kina azabennar. "Gospodaru nas, daj nam dobro na ovom svijetu i dobro na Ahiretu i sacuvaj nas dzehennemske vatre." (El-Bekare,201)

***Rabbenagfir lena ve li ihvanine-llezine sebekuna bil-imani, ve la tedz'al fi kulubina gillen lillezine amenu, Rabbena inneke reufun rahim. "Gospodaru nas, oprosti nama i braci nasoj koja su nas u vjeri pretekla, i ne dopusti da u srcima nasim bude imalo zlobe prema vjernicima; Gospodaru nas, Ti si zaista, Dobar i Milostiv. (Ei-Hasr, 10)

***Rabbi edhilni mudhale sidkin ve ahridzni muhredze sidkin vedz'al li min ledunke sultanen nesira. "Gospodaru moj, ucini da umrem, a da si Ti zadovoljan sa mnom i ucini da budem prozivljen, a da si Ti zadovoljan sa mnom, i daruj mi od Sebe snagu koja ce mi pomoci." (El-Isra, 80)

***Rabbi heb li hukmen ve elhikni bissalihin. Vedz'al li lisane sidkin fil-ahirin vedz'alni min vereseti dzenneti-nneim. "Gospodaru moj, podari mi znanje i uvrsti me medju one koji su dobri. Ucini da me po lijepom spominju oni sto ce poslije mene doci. Ucini me od onih kojima ces dzennetske blagodati dati. (Es-Sua'ra, 83-85)

***"Gospodaru naš, podari nam u zenama našim i djeci našoj radost i učini da se čestiti na nas ugledaju!'" (sura Al-Furqan, 74. ajet)

***"Gospodaru naš, Ti sve obuhvaćaš milošću i znanjem; zato oprosti onima koji su se pokajali i koji slijede Tvoj put i sačuvaj ih patnje u vatri!" (sura Al-Mu'min, 7. ajet)

***"Gospodaru naš, u Tebe se uzdamo i Tebi se obraćamo i Tebi ćemo se vratiti" (sura Al-Mumtehina, 4. ajet)

***"Gospodaru naš, oprosti nam grijehe naše i pređi preko hrđavih postupaka naših, i učini da poslije smrti budemo s onima dobrima." (sura Ali' Imran, 193. ajet)

***"Gospodaru naš, podaj nam ono što si nam obećao po poslanicima Svojim i na Sudnjem danu nas ne osramoti! Ti ceš, doista, Svoje obećanje ispuniti!" (sura Ali' Imran, 194. ajet)

Zikr - Velicanje Allaha subhaneha ve te’ala
***Bismillahir-Rahmanir-Rahim***

Uzviseni Allah kaze : " Sjecaj te se Mene ( zikr mi cinite ), pa cu se i Ja vas sjecati. " ( Bekare, 152 )
Zikrullah je ibadet srca i duse. To je najbolji i najcasniji ibadet. On predstavlja najvise deredze dobrog i korisnog djelovanja. O tome postoje mnogi kuranski ajeti, vjerodostojni hadisi, a sve to potvrdjuje i praksa Poslanika saws, njegovih ashaba, tabi`ina i mnogih muslimana poslije njih sve do nasih dana.Zikrullah dakle, odstranjuje iz srca vjernika svu duhovnu prljavstinu, sejtanska nagovaranja, gaflet, strah od neceg drugog osim Allaha, zebnju i brigu za ovosvjetskim dobrima, a, istovremeno, otvara ga i cini spremnim za svako dobro. Zikrullah krijepi dusu vjernika i brusi njenu predanost, prisebnost i budnost, cineci je otvorenom i pripremljenom za izvrsavanje Allahovih zahtjeva.

***U jednom hadisi kudsiji, Uzviseni Allah kaze :
" Ja sam prema Svome robu onako kako on misli o Meni, Ja sam uz njega sve dok Sam u njegovoj svijesti ( dok mi zikr cini ). Ako Me se sjeca i Ja se njega sjecam. Ako Me spomene u skupini, Ja njega spominjem u boljoj skupini. Ako se Meni priblizi koliko pedalj, Ja se njemu priblizavam arsin. Ako se Meni priblizi koliko arsin, Ja se njemu priblizavam toliko kao kad se obje ruke rasire. Ako Meni dolazi hodom, Ja se njemu odazivam zureci ." ( Buhari )

***Jos nekoliko hadisa u kojima se istice vrijednost zikra.
Allahov Poslanik, saws , je rekao : " U prednosti su muferriduni ." " A ko su muferriduni ?" Upitali su prisutni, Poslanik je odgovorio : " To su oni koji s ljubavlju zikr Allaha cine. Taj zikr ce otkloniti terete s njihovih ledja, pa ce, na Sudnjem Danu, doci lahki. " (Muslim i Tirmizi

***" Kada god ljudi spominju Allaha, okruze ih meleki, prekrije ih milost, na njih se spusta smirenje, a Allah ih spominje kod onih koji su kod Njega." ( Muslim i Tirmizi )

***" Hocete li da vas obavijestim o najboljim djelima vasim, djelima koja su kod vaseg Gospodara najcistija, koja vas izdizu na najvise deredze, djelima koja su vam bolja od dijeljenja zlata i srebra, koja su vam bolja nego da se u oruzanoj borbi sretnete sa vasim neprijateljem?! To je zikr. ( Tirmizi )

***Ebu Hurejre saopstava, Allah bio zadovoljan s njim, da je Allahov Poslanik, s.a.w.s. , kazao :

" La ilahe ille-l-Lahu vahdehu la sherike lehu, lehu-l-mulku ve lehu-l-hamdu ve Huve ala kulli shej in Kadir . "
Ko bude izgovarao nema boga osim Allaha Jedinoga, Koji Sebi ravnog nema, Njemu pripada sva vlast i zahvalnost, i On je ponad svega - dnevno po stotinu puta, vrijedit ce mu kao da je oslobodio deset robova, bit ce mu upisano stotinu dobrih djela a izbrisano stotinu rdjavih, a bit i toga dana zasticen od sejtana sve dok noc ne nastupi. Osim toga, niko ne moze ne uciniti nesto vrijednije od toga osim onog koji vise puta izgovori ove rijeci.

***" Subhane-l-Lahi ve bi hamdihi "

Neka je slavljen Allah i neka Mu je hvala - stotinu puta na dan, bit ce mu skinuti ( umanjeni ) grijesi makar da su velicine morske pjene !

***Ebu Hurejre saopstava, Allah bio zadovoljan s njim , da je Allahov Poslanik, s.a.w.s , rekao : Onaj ko ujutru i uvece izgovara rijeci :

Subhane-l-Lahi ve bi hamdihi "
Neka je slavljen Allah i neka mu je hvala - stotinu puta na dan, znaci da je na Sudnjem Danu pristupio s najvisom vrijednoscu. Ravan mu je ili vise posjeduje samo onaj koji ih je izgovorio toliko puta ili vise od toga

***Prema Ebu Hurejre, Allah bio zadovoljan s njim, Poslanik islama s.a.w.s. je kazao : " Draze mi je izgovoriti rijeci - Subhane-l-Lahi ve-l-hamdu li-l-Lahi ve la ilahe ille-l-Lahu va-l-Lahu ekber - nego sve ono sto sunce obasja !
( Hvaljen neka je Allah i hvala Allahu, nema boga osim Allaha i Allah je najveci )

***Poslanik islama s.a.w.s. je upitao prisutne : " Da li bi nekom od vas bilo tesko da svaki dan zaradi hiljadu dobrih djela ?" Jedan od prisutnih upita ga : " Na koji nacin bi to neko od nas mogao uciniti ?"
Poslanik s.a.w.s. mu odgovori :
" Subhane-l-Lahi ve-l-hamdu li-Lahi ve la ilahe ille-l-Lahu va-l-Lahu ekber "

***Kazao je Allahov poslanik s.a.v.s.:

Meselu-llezi jezkuru Rabbehû ve-llezi lâ jezkuru Rabbehu meselu-l-hajji ve-l-mejjiti.

"Primjer onoga koji se sjeca svoga Gospodara spominjuci Ga i onog koji Ga se ne sjeca jest kao primjer zivog covjeka i mrtvaca."

Bismillahir-Rahmanir-Rahim - Jednoca Stvoritelja
Bismillahir-Rahmanir-Rahim-Jednoca Stvoritelja


***Bismillahir-Rahmanir-Rahim***


Et-Tegabun-Samoobmana

Medina – 18 ajeta

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

1. Ono što je na nebesima i ono što je na Zemlji hvali Allaha, Njemu – vlast i Njemu – pohvala; On sve može!
2. On vas stvara, pa ste ili nevjernici ili vjernici. Sve što vi radite Allah dobro vidi.
3. On je nebesa i Zemlju mudro stvorio, i On vam obličje daje, i likove vaše čini lijepim, i Njemu će se sve vratiti.
4. On zna šta na nebesima i na Zemlji postoji i zna šta krijete i šta pokazujete; Allah zna svačije misli.
5. Zar do vas nije doprla vijest o onima koji još davno nisu vjerovali, pa su kobnost svoga iskusili – a još ih i patnja nesnosna čeka -
6. zato što su govorili kada su im poslanici njihovi jasne dokaze donosili: “Zar da nas ljudi upućuju?” I nisu vjerovali i glave su okretali; a Allahu niko nije potreban, Allah nije ni o kome ovisan, On je jedini hvale dostojan!
7. Nevjernici tvrde da neće biti oživljeni. Reci: “Hoćete, Gospodara mi moga, sigurno ćete biti oživljeni, pa o onome šta ste radili, doista, biti obaviješteni!” – a to je Allahu lahko -
8. zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo, Allah dobro zna ono što vi radite.
9. A onoga dana kada vas On na onome svijetu sakupi, to će biti dan kada će vam biti jasno da ste sami sebe obmanuli. I On će preći preko hrđavih postupaka onoga ko je u Allaha vjerovao i dobra djela činio, i uvešće ga u džennetske bašče kroz koje će rijeke teći; u njima će vječno i zauvijek boraviti. To će uspjeh veliki biti!
10. A oni koji nisu vjerovali i koji su ajete naše poricali – biće stanovnici u vatri; u njoj će vječno ostati, a to će užasna sudbina biti!
11. Nikakva nevolja se bez Allahove volje ne dogodi, a On će srce onoga koji u Allaha vjeruje uputiti – Allah sve dobro zna.
12. I pokoravajte se Allahu i Poslaniku Njegovu; a ako leđa okrenete, pa – Poslanik Naš je jedino dužan da jasno objavljuje.
13. Samo je Allah Bog! I neka se vjernici samo u Allaha pouzdaju!
14. O vjernici, i među ženama vašim i djecom vašom, doista, imate neprijatelja, pa ih se pričuvajte! A ako preko toga pređete i opravdanje prihvatite i oprostite, pa – i Allah prašta i samilostan je.
15. Imanja vaša i djeca vaša su samo iskušenje, a u Allaha je nagrada velika;
16. zato se Allaha bojte koliko god možete, i slušajte i pokoravajte se i milostinju udjeljujte – za svoje dobro. A oni koji budu sačuvani gramzljivosti, biće ti koji će uspjeti.
17. Ako Allahu drage volje zajam date, On će vam ga mnogostruko vratiti i oprostiće vam, jer Allah je blagodaran i blag.
18. Poznavalac je nevidljivog i vidljivog svijeta, Silni i Mudri.




***Bismillahir-Rahmanir-Rahim***


●''Allah je – nema boga osim Njega – Živi i Vječni! Ne obuzima Ga ni drijemež ni san! Njegovo je ono što je na nebesima i ono što je na Zemlji! Ko se može pred Njim zauzimati za nekoga bez dopuštenja Njegova?! On zna šta je bilo i prije njih i šta će biti poslije njih, a od onoga što On zna – drugi znaju samo onoliko koliko On želi. Moć Njegova obuhvaća i nebesa i Zemlju i Njemu ne dojadi održavanje njihovo; On je Svevišnji, Veličanstveni!'' ( Al-BaQare,255.)

● Opskrbitelj je jedino Allah Moćni i Jaki ! (Ez-Zarijat, 58)

● Upitaj: Ko vas opskrbljuje i iz neba i iz zemlje? I odgovori: Allah ! (Sebe', 24 )

● Upitaj: Ko vas hrani s neba i iz zemlje, čije su djelo sluh i vid, ko izvodi živo iz neživog i iz živog neživo, i ko upravlja svim ? Allah, reći će oni. A ti reci: Pa zašto Ga se onda ne bojite ? To vam je Allah, Gospodar vaš istinski ! Zar poslije Istine ima išta osim zablude ? Pa kuda se onda odmećete ? (Junus, 31 i 32)

● Kažite vi Meni: šta biva s onim što posijete ? Da li mu vi dajete snagu da niče, ili to Mi činimo ? Ako hoćemo, možemo ga u suho rastinje pretvoriti, pa biste se snebivali: Mi smo, doista, oštećeni, čak smo svega lišeni ! Kažite vi Meni: vodu koju pijete -- da li je vi ili Mi iz oblaka spuštamo ? Ako želimo, možemo je slanom učiniti -- pa zašto niste zahvalni ? Kažite vi Meni: vatru koju palite -- da li drvo za nju Mi stvaramo ili vi ? Mi činimo da ona podsjeća i da bude korisna putnicima kada konače; zato slavi i veličaj ime Gospodara svoga Veličanstvenog ! (El-Vaki', 63-74)


●Rekao je Uzvišeni Allah: Mi smo vam zaista poslali Poslanika da bi svjedočio protiv vas isto onako kao što smo i faraonu poslanika poslali, ali Faraon nije poslušao poslanika, pa smo ga teškom kaznom kaznili.(El-Muzzemmil, 15 i 16)

●"O narode moj- govorio je on - Allahu se klanjajte, vi drugog Boga osim Njega nemate."
(Kuran, el-Eraf, 59.)

●"Ja sam uistinu Allah, drugog boga osim Mene nema - zato se samo Meni klanjaj i molitvu obavljaj, da bih ti uvijek na umu bio!"(Kuran,Ta Ha, 14.)



MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
69961

Powered by Blogger.ba